Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije.
Koristeći novu tehniku mapiranja mozga, istraživači su otkrili kako je mreža u frontalnom strijatumu gotovo dvostruko izraženija u mozgovima većine pojedinaca s depresijom u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Glavni istraživač dr. Lynch ističe kako je ova ekspanzija korteksa bila nalik osobini, što znači da je bila stabilna tijekom vremena i nije se mijenjala kako su se simptomi mijenjali tijekom vremena. Kako se navedeno također može otkriti kod djece koja su kasnije razvila depresiju, razmišlja se kako navedeno može poslužiti kao biomarker rizika od depresije. Istraživači smatraju kako bi ova otkrića mogla pomoći u prevenciji i ranom otkrivanju depresije, kao i u razvoju personaliziranijeg pristupa liječenju.
Predispozicija za depresiju?
U primarno istraživanje uključena je 141 odrasla osoba s velikom depresijom i 37 zdravih kontrolnih osoba, a istraživači ističu kako je ovo jedan od prvih puta da su ove vrste personaliziranih mapa stvorene kod osoba s depresijom i kako je prvi put primijećeno da je mreža istaknutosti veća kod osoba s depresijom.
U četiri od šest pojedinaca, mreža istaknutosti bila je proširena više od dva puta, izvan raspona uočenog u svih 37 zdravih kontrola. U prosjeku je istaknuta mreža zauzimala 73% više kortikalne površine u odnosu na prosjek u zdravih kontrola. Nalazi su ponovljeni korištenjem neovisnih uzoraka ponovljenih uzoraka pojedinaca s depresijom i podataka o prosjeku velikih grupa. Širenje mreže istaknutosti nije se mijenjalo tijekom vremena i na njega nisu utjecale promjene raspoloženja.
Analiza snimaka mozga 57 djece koja su razvila simptome depresije tijekom adolescencije i jednakog broja djece koja nisu razvila simptome depresije podupire ovu teoriju. U prosjeku je mreža istaknutosti zauzimala otprilike 36% više korteksa kod djece bez trenutnih ili prethodnih simptoma depresije u vrijeme funkcionalne MR, ali koja su naknadno razvila klinički značajne simptome depresije, u odnosu na djecu bez ikakvih simptoma depresije.
Trenutačni klinički učinak?
Dr. Lakhan smatra kako identificiranje širenja mreže frontostrijatalne istaknutosti kod osoba s depresijom otvara nove puteve za razvoj novih terapija, odnosno da se tretmani mogu preciznije prilagoditi individualnim neurobiološkim profilima. Također da bi ovo širenje mreže moglo bi poslužiti kao biomarker za rano otkrivanje, omogućujući preventivne strategije ili personalizirane planove liječenja, posebno za one koji su izloženi riziku od razvoja depresije. Osim toga, bolje razumijevanje mehanizama koji pokreću širenje mreže značajnosti nudi potencijal za otkrivanje novih farmakoloških ciljeva.
13.9.2024
