Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, EST neki i dalje smatraju spornom metodom liječenja smatrajući kako se mogu javiti određene nuspojave.

U istraživanje su uključene odrasle osobe koje su primile EST u Škotskoj između 2009. i 2019. godine. Prikupljeni su podaci o dobi pacijenta, spolu, dijagnozi, indikaciji za EST, uspoređeni su rezultati ljestvice ocjene depresije (MADRS) na početku i završetku tretmana te pojavu nuspojava u bilo kojem trenutku tijekom svake epizode liječenja.

Nuspojave su uključivale anestetičke, kardiovaskularne i cerebrovaskularne komplikacije, glavobolju, pojavu manije, bolove u mišićima, mučninu i produljene napadaje, uz zbunjenost i/ili kognitivne učinke, uključujući probleme s pamćenjem.

U periodu mjerenja zabilježeno je 4826 EST seansi. Od toga su većina (68,4%) bile žene. Prosječna dob bolesnika bila je 58,52 godine, bez značajnih razlika između muškaraca i žena.

Najčešća dijagnoza bila je velika depresija – 76,9% muškaraca i 77,4% žena. Slijedila je bipolarna depresija (9,6% kod muškaraca; 11,5% kod žena) i shizofrenija (7,6% kod muškaraca; 2,9% kod žena). Prosječan broj tretmana po epizodi bio je 9,59, bez razlike između muškaraca i žena.

Značajan učinak poboljšanja simptoma primijećen je kod svih dijagnoza, uključujući depresiju, bipolarnu depresiju, maniju, shizofreniju, shizoafektivni poremećaj, miješani afektivni poremećaj, poremećaj ličnosti i postporođajne poremećaje (svi P < 0,001).

Anestetičke komplikacije i produljeni napadaji javili su se u < 1% epizoda liječenja, dok su manični simptomi uočeni u nešto više od 1%. Kardiovaskularne komplikacije javile su se u 2,2%, dok su mučnina i bolovi u mišićima bili češći, u 7,2% odnosno 12,0% epizoda. Zbunjenost je prijavljena u 19,0% epizoda, dok su kognitivni štetni događaji zabilježeni u 26,2%. Sveukupno, 33,1% epizoda bilo je povezano s pojavom zbunjenosti ili kognitivnih štetnih događaja.