Clostridioides difficile, nekada znana i kao Clostridium difficile (C. diff) je bakterija koja stvara toksine i spore. Prisutna je u zemlji, vodi ali i u probavnom sustavu kako životinja, tako i zdravih ljudi. Kada je crijevna mikrobiota u ravnoteži, ne uzrokuje probleme. Prvi je puta otkrivena 1935. godine kao dio normalne mikrobiote novorođenčeta. Tek je 1975.godine otkrivena veza između ove bakterije i proljevastih stolica.
Prekomjernom uporabom antibiotika i nezdravim načinom života, dolazi do osiromašenja crijevne mikrobiote, odnosno smanjenog broja „dobrih bakterija“ u crijevu. To omogućava rast i povećanje broja „loših“ –patogenih bakterija, kao što je naša klostridija. Toksini koje otpušta ova bakterija uzrokuju oštećivanje sluznice crijeva i njezinu upalu.
Simptomi
Dolazi do bolesti koja se naziva pseudomembranozni kolitis, a simptomi mogu biti blagi ili izuzetno teški i ozbiljni ( u 3-5% oboljelih). Uključuju česte proljevaste stolice, bolne grčeve, osjećaj mučnine. Također dolazi do dehidracije, suhoće usta i glavobolja. U težim slučajevima može doći i do pojave temperature iznad 38 C, gubitka apetita i gubitka na težini; pospanosti, ubrzanog rada srca i nesvjestice. Stolica je kašasta, često s prisutnom sluzi, ponekad i krvlju. Ima intenzivan miris koji se opisuje kao slatkast.
Kod jedne od šest osoba, bolest će se vratiti za 2-8 tjedana. Zaraza klostridijom obično se javlja u bolnicama, kod pacijenata koji su oslabljenog imuniteta i pod terapijom bolničkih antibiotika. Ova je bakterija odgovorna za 10-25% svih proljeva uzrokovanih uporabom antibiotika.
Jako zarazna bakterija
Upravo zbog činjenice da bakterija C.diff stvara spore, koje su otporne na vanjske uvjete i mogu preživjeti i do 5 mjeseci, a uz to su i otporne na alkoholne dezinficijense. Tek kada se unese u organizam, prelazi u svoj aktivni – živi oblik. Zato se u bolnicama i domovima za starije i nemoćne teško uklanja, a lako se prenosi. Ovo je jedan od vodećih uzročnika infekcija u zdravstvenim ustanovama.
Dijagnoza kolitisa radi se na temelju postojanja >3 proljevaste stolice dnevno te uzorka stolice i pozitivnog nalaza na toksin ili gen za proizvodnju toksina C.diff.
Stariji će se lakše zaraziti
Rizici za razvoj C.diff infekcije su:
- Prethodno uzimanje antibiotika – bolest se javlja 7-10x češće kod osoba koje su koristile antibiotik u zadnjih mjesec dana
- Osobe starije od 65 godina – više od 80% smrti uzrokovanih klostridijom je kod starijih osoba
- Dugotrajno korištenje inhibitora protonske pumpe (lijekova za smanjenje lučenja želučane kiseline)
- Nedavna hospitalizacija – boravak u domu za starije kroz dulje vrijeme
- Teža kronična oboljenja kod bolesnika; operacija, kronično zatajenje bubrega, jetra ili upalne bolesti crijeva; osobe koje su imunokompromitirane
Za klostridiju ima lijeka!
Liječenje same bolesti je složeno i zahtjeva prestanak uzimanja antibiotika, nadoknadu tekućine i elektrolita te uzimanje antibiotika za liječenje infekcije, fidaksomicina, vankomicina i metronidazola.
Kod ponovljene bolesti, terapija je ista, samo što se primjenjuje kroz dulji vremenski period u padajućoj dozi. Ukoliko se bolest ponovi više od 3 puta i ima jako izražene simptome, može se pristupiti transplantaciji fekalne mikrobiote zdrave osobe. Fekalna biobanka Medicinskog fakulteta u Rijeci je prva i jedinstvena zbirka fekalne mikrobiote za ovaj postupak, koji ima uspješnost od 85% kod ponavljajuće infekcije.
Spriječimo širenje…
Izuzetno je bitno spriječiti daljnje širenje infekcije, kako u bolničkom tako i u kućnom okruženju. Stoga se bolesnik treba izolirati u posebnu prostoriju, a osobe u kontaktu s bolesnikom trebaju nositi zaštitne rukavice, pregače, prati ruke sapunom. Same se prostorije i predmeti trebaju dezinficirati sporocidnim sredstvima.
Kada se radi o kućanstvu, potrebno je dobro i svakodnevno dezinficirati sve površine koje se dodiruju rukama – kvake, drške hladnjaka, toaletne daske, vodokotliće, pipe i elektroničke uređaje koji se koriste (pažljivo, kako se ne bi oštetili). Preporučuje se korištenje dezinficijensa na bazi klora.
Odjeću, ručnike i posteljinu oboljelog potrebno je prati odvojeno na najvišoj temperaturi koju tkanina može podnijeti i ako je moguće posušiti u sušilici rublja. Korištenje izbjeljivača na bazi klora, ako je tkanina dovoljno otporna je također dobar izbor.
Svi ukućani i bolesnik moraju prati ruke sapunom i vodom prije i nakon odlaska na wc te prije jela. Bolesnik se treba izolirati od ostalih ukućana i ako je to moguće koristiti zaseban wc, pogotovo dok traju proljevaste stolice. Bolesnici ne smiju ići na posao niti pripremati namirnice za druge osobe barem 48 sati nakon prestanka simptoma.
Dodatni savjeti
Pomoć za ublažavanje simptoma mogu biti i probiotici, koji se uzimaju od prvog dana pojave zaraze i početka uzimanja antibiotika pa do čak mjesec dana nakon prestanka simptoma i uzimanja antibiotika. Probiotik s najviše dokaza o djelovanju kod infekcije klostridijom je S. Boulardii.
Uz terapiju je potrebno uzimati dovoljno tekućine, nadoknaditi elektrolite, jesti škrobastu hranu, banane, kuhano povrće, juhe, a izbjegavati mlijeko. Ukoliko postoje temperatura ili bolovi, uzimati lijekove na bazi paracetamola. Ne smiju se uzimati lijekovi koji zaustavljaju proljev jer mogu spriječiti izlučivanje klostridije iz tijela.
22.3.2024