Aspergiloza je skupina bolesti uzrokovanih gljivicama roda Aspergillus. Najčešće zahvaća pluća, ali može pogoditi sinuse ili, u težim slučajevima, i druge organe. Raspon bolesti je širok: od blage alergijske reakcije do teške invazivne infekcije s visokom smrtnošću, posebno kod imunokompromitiranih bolesnika.
U Europi ne postoji pouzdana, jedinstvena procjena incidencije aspergiloze, jer su dostupni podaci fragmentirani i potječu iz pojedinačnih nacionalnih studija. Dosadašnja istraživanja sugeriraju incidenciju od približno 3-5 slučajeva na 100 000 stanovnika godišnje za invazivne i kronične oblike, ali stvarni teret bolesti vjerojatno je veći zbog poddijagnosticiranosti.
Glavni uzročnik, Aspergillus fumigatus, nalazi se u zraku, tlu, prašini i organskim materijalima. Većina ljudi udiše njegove spore bez ikakvih posljedica; no određene skupine bolesnika razvijaju ozbiljnu bolest.
Vrste aspergiloze
Stručna literatura i međunarodne smjernice navode tri glavne skupine bolesti:
1. Alergijska bronhopulmonalna aspergiloza (ABPA)
Najčešće se javlja u osoba s astmom ili cističnom fibrozom. Organizam reagira pretjeranom alergijskom reakcijom na Aspergillus.
Simptomi uključuju: pogoršanje astme, dugotrajan kašalj, iskašljavanje gustih čepova sluzi, povišen ukupni IgE.
Liječenje se provodi kortikosteroidima, često uz dodatak triazola (npr. itrakonazol).
2. Kronična plućna aspergiloza (CPA)
Razvija se kod ljudi s već oštećenim plućima (TBC ožiljci, KOPB, fibroze).
Uključuje podvrste poput:
- aspergiloma (“gljivična kugla” u prethodno postojećoj šupljini),
- kronične kavitirajuće aspergiloze.
Simptomi uključuju: gubitak tjelesne mase, kašalj, umor, iskašljavanje krvi (hemoptize).
Liječenje se provodi dugotrajnom terapijom triazolima (najčešće itrakonazol ili vorikonazol), ponekad je potrebna i kirurška resekcija.
3. Invazivna aspergiloza (IA)
Najopasniji oblik. Gljivica prodire u plućno tkivo i krvne žile te se širi u druge organe. Javlja se gotovo isključivo kod teško imunokompromitiranih bolesnika koji boluju od hematoloških malignoma, transplantiranih bolesnika, bolesnika koji su na dugotrajnoj terapiji visokih doza kortikosteroida ili kod bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja (JIL), uključujući ARDS/COVID-19.
Smrtnost je visoka unatoč terapiji, što čini ranu dijagnostiku i liječenje presudnima.
Dijagnostika: kombinacija kliničkih, radioloških i laboratorijskih nalaza
Dijagnoza se ne postavlja izolirano, već u kombinaciji radioloških i biokemijskih pretraga te imunološkog statusa bolesnika.
Radiološka obrada
- CT toraksa pokazuje nodularne, kavitirajuće ili angioinvazivne lezije.
- “Halo” i “air crescent” znakovi mogu biti sugestivni, osobito kod invazivne bolesti.
Mikrobiologija i biomarkeri
- kultura i mikroskopija (sputum, bronhoalveolarni lavat),
- galaktomanan (serum/BAL),
- beta-D-glukan,
- PCR za Aspergillus,
- histologija (kod nedoumica).
Imunološki status je od ključne važnosti za interpretaciju nalaza, osobito u JIL-u gdje mnogi bolesnici ne ispunjavaju “klasične” definicije invazivne gljivične infekcije, ali ipak imaju klinički relevantnu aspergilozu.
Kako se liječi aspergiloza?
- Standardna farmakološka terapija
Prema aktualnim međunarodnim smjernicama prvi izbor u liječenju su vorikonazol ili izavukonazol. Glavna alternativa je liposomalni amfotericin B. Za potrebe profilakse i salvage terapiju, može se upotrebljavati posakonazol.
Triazoli se preferiraju zahvaljujući učinkovitosti, boljem profilu nuspojava i širokoj primjeni. Terapijsko praćenje koncentracija (TDM) se preporučuje kod vorikonazola, itrakonazola i pozakonazola.
- Monoterapija ili kombinirana terapija?
Prema najnovijim analizama i GRADE preporukama, monoterapija triazolom (npr. vorikonazol) je standard. Kombinacija triazola + ehinokandina može biti korisna u određenim podskupinama (kritično bolesni, visoka gljivična opterećenost).
Zbog heterogenosti bolesnika naglašava se individualizacija terapije.
- Adjuvantne i nefarmakološke mjere
Ključne su, ali nikad nisu zamjena za antifungalnu terapiju.
Obuhvaćaju:
- smanjenje ili ukidanje imunosupresiva kad je moguće,
- potporu koštanoj srži (čimbenici rasta granulocita),
- kiruršku resekciju lokaliziranih lezija (aspergilom),
- nutritivnu potporu i fizikalne mjere za drenažu sekreta,
- kontrolu okolišnog izlaganja sporama (izbjegavanje komposta, građevinskih radova, plijesni u kući).
Vitamin D i imunomodulacija – što kažu noviji radovi?
Mala klinička ispitivanja i eksperimentalni modeli pokazuju da deficit vitamina D može pojačati Th2 odgovor. Suplementacija vitaminom D može smanjiti Aspergillus-specifični IgE i Th2 citokine kod bolesnika s cističnom fibrozom i ABPA. Dokazi za korist od suplementacije vitaminom D su ograničeni.
Vitamin D se može koristiti adjuvantno, ali nije zamjena za standardnu antifungalnu terapiju.
Za kraj…
Aspergiloza je kompleksan spektar bolesti, od alergijskih do invazivnih oblika. Rano prepoznavanje, pravodobna dijagnostika i adekvatna primjena antifungalnih lijekova ključni su za uspjeh liječenja. Smjernice jasno preferiraju vorikonazol i izavukonazol kao terapiju prvog izbora, uz liposomalni amfotericin B kao pouzdanu alternativu.
Za bolesnike u JIL-u i imunokompromitirane rizične skupine potrebno je imati visok stupanj kliničke sumnje i započeti liječenje odmah; čak i prije definitivne potvrde.
Nefarmakološke mjere, nutritivna potpora i kontrola okoliša dodatno pomažu, ali ne mijenjaju činjenicu da su antifungici temelj terapije.
Reference:
- Machado, M., et al. (2024). Invasive aspergillosis: A comprehensive review. Medical Mycology, Elsevier. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0025775324001933
- Patterson, T. F., Thompson, G. R., Denning, D. W., Fishman, J. A., Hadley, S., Herbrecht, R., … Walsh, T. J. (2016). Practice guidelines for the diagnosis and management of aspergillosis. Clinical Infectious Diseases, 63(4), e1–e60. https://doi.org/10.1093/cid/ciw444
- Infectious Diseases Society of America. (2022). Aspergillosis practice guideline. https://www.idsociety.org/practice-guideline/aspergillosis/
- Gaffney, S., et al. (2023). Invasive pulmonary aspergillosis in the intensive care unit. APMIS, 131(12), 675–689. https://doi.org/10.1111/apm.13316
- Boyer, J., et al. (2025). Treatment of invasive aspergillosis: How it’s going, where it’s headed. Frontiers in Pharmacology, 16, 1443487. https://doi.org/10.3389/fphar.2025.1443487
- Chen, Y., et al. (2024). Comparative effectiveness and safety of antifungal agents for invasive aspergillosis: A network meta-analysis. Frontiers in Pharmacology, 15, 1530999. https://doi.org/10.3389/fphar.2024.1530999
- Wang, J., et al. (2025). Appraisal of guidelines and variations in recommendations for invasive aspergillosis management. Frontiers in Pharmacology, 16, 1443487. (Ako drugi DOI dostupan: dodaj)
- Epelbaum, O., et al. (2024/2025). Treatment of invasive pulmonary aspergillosis: GRADE analysis of monotherapy vs. combination therapy. American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine. https://doi.org/10.1164/rccm.202410-2045ST
- National Center for Biotechnology Information. (2024). Diagnosis and treatment of invasive pulmonary aspergillosis. PMC. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12316785/
- Vaughan, H., et al. (2015). Vitamin D supplementation decreases Aspergillus fumigatus–specific Th2 responses in cystic fibrosis patients. Journal of Cystic Fibrosis. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4801182/
- Chen, W., et al. (2014). Vitamin D and experimental invasive aspergillosis. Medical Mycology. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25231772/
- Zhou, Y., et al. (2023). Vitamin D, Th2 modulation and aspergillus-related airway disease: A mechanistic review. Clinical Immunology. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/37100963/
- Brazilian Journal of Infectious Diseases. (2025). Evidence-based clinical standard for the diagnosis and management of invasive pulmonary aspergillosis in oncohematologic patients. https://www.bjid.org.br/en-evidence-based-clinical-standard-for-diagnosis-articulo-S1413867025000200
30.11.2025
