
Astma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili u kontaktu s alergenima poput prašine, peludi ili dima.
Iako astma nije izlječiva, uz pravilno liječenje i pridržavanje uputa liječnika, većina osoba s astmom može voditi sasvim normalan, aktivan život. Važno je znati prepoznati znakove pogoršanja, odnosno egzacerbacije, i na vrijeme reagirati kako bi se izbjegle ozbiljne komplikacije.
Egzacerbacija astme je pogoršanje simptoma i plućne funkcije u oboljelih. Odluku o liječenju donosimo na temelju procjene težine zaduhe, frekvencije udaha i pulsa te saturacije kisikom.
Simptomi egzacerbacije se obično razvijaju danima, ali 20% napada nastaje naglo, unutar 2h.
Prvi korak u liječenju egzacerbacije astme je dodatna ponavljana primjena inhalacijskog kratkodjelujućeg b2-agonista salbutamola (Ventolin) i potrebno je povisiti dozu fiksne kombinacije ICS-a i LABA-e na dvostruku tijekom 2-4 tjedna.
Pri blagim do umjerenim egzacerbacijama može biti potrebno primijeniti 4-10 udaha salbutamola svakih 20min tijekom prvog sata, a kasnije svaka 3-4 sata, ovisno o odgovoru.
Također je potrebno primijeniti sistemski kortikosteroid prednizon ili metilprednizolon u odraslih 40-50mg, u djece 1-2mg/kg TT 5-7 dana.
Važno je pratiti saturaciju, postići vrijednost 93-95% u odraslih i 94-98% u djece. Antibiotik se propisuje u bolesnika sa teškom egzacerbacijom.
Ako se ne postigne poboljšanje simptoma i željena saturacija, bolesnika treba uputiti u bolnicu uz primjenu kisika visokim protokom više od 6L.
24.4.2025