Sigurnost upotrebe beta blokatora u liječenju kardiovaskularnih bolesnika s kroničnom opestruktivnom bolešću pluća

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

80-th i 90-tih godina prošlog stoljeća lijekovi iz skupine blokatora beta receptora (beta blokatori) bili su kontraindicirani u liječenju kardiovaskularnih bolesti (KVB) kod bolesnika koji boluju od bronhalne astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Danas znamo da beta blokatore možemo bez straha koristiti kod bolesnika s KOPB, ali uz oprez. Beta blokatori su nezamjenjivi u terapiji mnogih KVB-i, osobito u liječenju srčanog zatajenja i ishemijske bolesti srca. U praksi često vidimo da bolesnici koji boluju od KOPB-a, boluju i od srčanog zatajenja. Ujedno se simptomi tih bolesti često preklapaju: zaduha, slabija tolerancija tjelesnih opterećenja. KOPB povećava rizik nastanka KVB, osobito srčanog zatajenja. Ta skupina bolesnika često ima prisutne kardiovaskularne čimbenike rizika: pretilost, pušenje cigareta, kronične upalne bolesti, starija životna dob, onečišćen zrak životne okoline. Istovremena prisutnost KOPB-a i KVB kod bolesnika povećava rizik kardiovaskularnih komplikacija i mortaliteta.

Smjernice Europskog kardiološkog društva u terapiji srčanog zatajenja ističu važnost primjene blokatora beta receptora i pri tome su date upute primjene tih lijekova kod bolesnika koji boluju od KOPB:

  1. Beta blokatori nisu kontraindicirani kod bolesnika koji boluju od KOPB-a, a relativno su kontraindicirani kod bolesnika koji boluju od bronhalne astme. Prednost se daje kardioselektivnim blokatorima beta 1 receptora: bisoprolol, nebivolol, metoprolol sukcinat.
  2. Kod bolesnika s KOPB-om i srčanim zatajenjem liječenje kardioselektivnim blokatorima beta 1 receptora treba započeti niskim dozama uz pažljivo praćenje znakova opstrukcije dišnih putova (na primjer: zviždanje u grudima, otežano disanje uz produljen izdisaj).
  3. Bronhalna astma nije apsolutna kontraindikacija za primjenu blokatora beta receptora, ali ih treba primijeniti pod liječničkim nadzorom uz pažljive kontrole.

Starije osobe češće obolijevaju od srčanog zatajenja, a kod njih se rijetko javljaju teži oblici bronhalne astme.

Metaanaliza Yanga i suradnika bolesnika koji su bolovali od KOPB-a i srčanog zatajenja, a liječeni su beta blokatorima je pokazala da su ti bolesnici imali za 33% manje hospitalnog mortaliteta i za 31% manje ukupnog mortaliteta. Slične rezultate su pokazale i druge metaanalize.

Danas se u liječenju KVB-i, osobito srčanog zatajenja, uz pridružen KOPB, beta blokatori mogu koristiti bez opasnosti za bolesnika. Pri tome prednost treba dati kardioselektivnim blokatorima beta 1 receptora, a liječenje započeti s niskim terapijskim dozama. Ti su lijekovi relativno kontraindicirani kod bolesnika s bronhalnom astmom, a princip je isti: započeti liječenje srčanog zatajenja niskim dozama kardioselektivnog blokatora beta 1 receptora uz pomno praćenje bolesnika kako bismo na vrijeme zamijetili simptome bronhospazma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Aritmija

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute 5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Pluća

Rtg srca i pluća

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Visok puls u vrijeme pms-a/ovulacije – trebam li se bojati?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]