Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti.

6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski tip prehrane: zamijenite zasićene masti (brza hrana, crveno meso) nezasićenim mastima (maslinovo ulje, avokado), smanjite unos soli, jedite cjelovite žitarice, voće, povrće, orašaste plodove; jedite riblji obrok barem jednom tjedno, smanjite unos dodanih šećera. Ne preporučuje se konzumacija više od 100 grama alkohola tjedno (jedno piće može sadržavati 8 do 14 grama alkohol

7. Ukoliko je potrebno (ovisno o procjenjenom srčanožilnom riziku) preporučuje se uzimanje određenih lijekova kojima se snižava arterijski tlak, kolesterol i/ili šećer u krvi. Lijekovi se preporučuju svima koji imaju dokazanu srčanožilnu bolest ili bez nje, ali imaju procjenjen vrlo visok srčanožilni rizik.takođe se nekad preporučuju i osobama s visokim rizikom. Terapija se određuje individualno i na osnovu zajedničke odluke vas i vašeg liječnika.

8. U liječenju ciljne vrijednosti rizičnih čimbenika ovise o procijenjenom srčanožilnom riziku. Općenito, što je veći srčanožilni rizik, liječenje je intenzivnije i ciljne vrijednosti rizičnih srčanožilnih čimbenika su niže.

9. Terapijski ciljevi za postizanje ciljnih vrijednosti srčanožilnih čimbenika rizika trebaju se postizati postepeno. U prvom koraku treba zdravim životnim navikama i kad je potrebno lijekovima postići ciljne vrijednosti arterijskog tlaka i kolesterola koje su preporučene svima. U sljedećem koraku, treba postići njihove još niže ciljne vrijednosti, ukoliko je potrebno, ovisno o procijenjenom 10-godišnjem riziku i prisutnim drugim bolestima:

-ciljni arterijski tlak treba biti < 130mmHg za sve osobe koje uzimaju terapiju

-LDL kolesterol treba biti < 1,8mmol/l kod osoba visokog srčanožilnog rizika, < 1,4mmol/l kod osoba vrlo visokog rizika

10. Statini  su lijekovi za snižavanje kolesterola i preporučuju se u prvoj liniji liječenja za snižavanje LDL kolesterola. Ukoliko se ciljna vrijednost LDL kolesterola (određuje se prema procijenjenom srčanožilnom riziku) ne postigne maksimalnom dozom statina, preporučuje se dodati druge lijekove za njihovu redukciju.

11. Osobe koje uzimaju lijekove za snižavanje arterijskog tlaka, ciljne vrijednosti sistoličkog tlaka trebaju biti od 120 do 130 mmHg za mlađe od 70 godina ili < 140 mmHg za starije od 70 godina (ili 130 mmHg ako dobro podnose). Ciljni dijastolički tlak treba biti < 80 mmHg za sve osobe koje uzimaju terapiju. Za većinu osoba koje uzimaju antihipertenzivnu terapiju preporučuje se kombinacija 2 lijeka.

12. Odraslim osobama koje boluju od šećerne bolesti tip 2 preporučuje se da ciljne vrijednosti glikiranog hemoglobina (HbA1c) budu < 7,0%. Za većinu osoba prva linija u liječenju šećerne bolesti je metformin, a onima koji imaju šećernu boles i pridruženu srčanožilnu bolest preporučuje se uzimanje agonista GLP-1 receptora ili SGL T-2 inhibitora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Je li nalaz ultrazvuka srca uredan unatoč blagim promjenama zalistaka?

Apneja Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Koronarna arterijska bolest Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Europsko kardiološko društvo

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Srce

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Trebam objašnjenje EKG nalaza i mišljenje o mogućem značaju

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što može uzrokovati spontano nastajanje velikih hematoma uz umor, svrbež, povećane limfne čvorove i autoimune bolesti?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s epizodama SVT-a, VES-a i kratkom ventrikularnom tahikardijom opasan?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute