Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti.

6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski tip prehrane: zamijenite zasićene masti (brza hrana, crveno meso) nezasićenim mastima (maslinovo ulje, avokado), smanjite unos soli, jedite cjelovite žitarice, voće, povrće, orašaste plodove; jedite riblji obrok barem jednom tjedno, smanjite unos dodanih šećera. Ne preporučuje se konzumacija više od 100 grama alkohola tjedno (jedno piće može sadržavati 8 do 14 grama alkohol

7. Ukoliko je potrebno (ovisno o procjenjenom srčanožilnom riziku) preporučuje se uzimanje određenih lijekova kojima se snižava arterijski tlak, kolesterol i/ili šećer u krvi. Lijekovi se preporučuju svima koji imaju dokazanu srčanožilnu bolest ili bez nje, ali imaju procjenjen vrlo visok srčanožilni rizik.takođe se nekad preporučuju i osobama s visokim rizikom. Terapija se određuje individualno i na osnovu zajedničke odluke vas i vašeg liječnika.

8. U liječenju ciljne vrijednosti rizičnih čimbenika ovise o procijenjenom srčanožilnom riziku. Općenito, što je veći srčanožilni rizik, liječenje je intenzivnije i ciljne vrijednosti rizičnih srčanožilnih čimbenika su niže.

9. Terapijski ciljevi za postizanje ciljnih vrijednosti srčanožilnih čimbenika rizika trebaju se postizati postepeno. U prvom koraku treba zdravim životnim navikama i kad je potrebno lijekovima postići ciljne vrijednosti arterijskog tlaka i kolesterola koje su preporučene svima. U sljedećem koraku, treba postići njihove još niže ciljne vrijednosti, ukoliko je potrebno, ovisno o procijenjenom 10-godišnjem riziku i prisutnim drugim bolestima:

-ciljni arterijski tlak treba biti < 130mmHg za sve osobe koje uzimaju terapiju

-LDL kolesterol treba biti < 1,8mmol/l kod osoba visokog srčanožilnog rizika, < 1,4mmol/l kod osoba vrlo visokog rizika

10. Statini  su lijekovi za snižavanje kolesterola i preporučuju se u prvoj liniji liječenja za snižavanje LDL kolesterola. Ukoliko se ciljna vrijednost LDL kolesterola (određuje se prema procijenjenom srčanožilnom riziku) ne postigne maksimalnom dozom statina, preporučuje se dodati druge lijekove za njihovu redukciju.

11. Osobe koje uzimaju lijekove za snižavanje arterijskog tlaka, ciljne vrijednosti sistoličkog tlaka trebaju biti od 120 do 130 mmHg za mlađe od 70 godina ili < 140 mmHg za starije od 70 godina (ili 130 mmHg ako dobro podnose). Ciljni dijastolički tlak treba biti < 80 mmHg za sve osobe koje uzimaju terapiju. Za većinu osoba koje uzimaju antihipertenzivnu terapiju preporučuje se kombinacija 2 lijeka.

12. Odraslim osobama koje boluju od šećerne bolesti tip 2 preporučuje se da ciljne vrijednosti glikiranog hemoglobina (HbA1c) budu < 7,0%. Za većinu osoba prva linija u liječenju šećerne bolesti je metformin, a onima koji imaju šećernu boles i pridruženu srčanožilnu bolest preporučuje se uzimanje agonista GLP-1 receptora ili SGL T-2 inhibitora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Je li nalaz ultrazvuka srca uredan unatoč blagim promjenama zalistaka?

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Šećerna bolest Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kronični oblik arterijske bolesti Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Srce

Trebam objašnjenje EKG nalaza i mišljenje o mogućem značaju

Europsko kardiološko društvo

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]