Pacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u terapiju (članak u European Heart Journal).
I depresija i kardiovaskularne bolesti su bolesti koje su visoko zastupljene u općoj populaciji, a mogu se pojavljivati neovisno jedna o drugoj. Istraživanja pokazuju kako postoji interakcija između ove dvije bolesti. Kardiovaskularne bolesti pridonose razvoju depresije, a depresija utječe na pojavu kardiovaskularnih bolesti.
Prva autorica ovog istraživanja Céline El Baou, s University College London ističe kako je rizik za kardiovaskularne bolesti oko 72% veći kod osoba s velikim depresivnim poremećajem. Njihova studija ukazuje kako pozitivan ishod znanstveno utemeljenih psiholoških intervencija može biti veći od samog utjecaja na psihološko zdravlje i može imati dugotrajne tjelesne zdravstvene benefite, posebice kod osoba mlađih od 60 godina.
Praćenje pacijenata počelo je 1 godinu nakon posljednje seanse i trajalo je prosječno oko 3 godine, maksimalno 7 godina.
Simptomi depresije poboljšali su se kod 59% pacijenata. Kardiovaskularne incidente imalo je 49,803 ispitanika, a 14,125 ih je umrlo. Poboljšanje depresije bilo je povezano s 12% – tnim smanjenjem rizika za kardiovaskularne bolesti.
Rizik za koronarnu bolest srca bio je 11% niži, a rizik za moždani udar bio je 12% niži. Sveukupni mortalitet bio je 19% niži kod pacijenata kojima su simptomi bili poboljpani u odnosu na one kod kojih je psihoterapija bila neuspješna.
El Baou i suistraživači navode kako povezanost između poboljšanja depresije i rizika za kardiovaskularne bolesti je naglašena kod osoba između 45 i 60 godina. Za ovu skupinu, poboljšanje depresije bilo je povezano s 15% smanjenja kardiovaskularnih bolesti. Kod pacijenata starijih od 60 godina, sniženje je bilo samo 6%.
Ako se gleda sveukupna smrtnost osobe između 45 i 60 godina imale su više benefita kada su im simptomi depresije bili reducirani. Njihov rizik mortaliteta smanjio se za 22%. Ovo smanjenje bilo je samo 15% kod osoba starijih od 60 godina.
Ovi rezultati su sukladni ranijim istraživanjima koja pokazuju kako općenito intervencije smanjenja kardiovaskularnog rizika mogu biti manje učinkovite kod odraslih starijih osoba. Njima može biti teže voditi aktivniji način života, čak i kada se sama depresija poboljša. No, i kod njih promjene u ponašanju mogu imati pozitivan učinak na zdravlje i očekivano trajanje života.
23.6.2023
