Donedavno razmatran kao potpuno bezopasan ili čak koristan šećerni alkohol, eritritol je najnovijom studijom znanstvenika s Cleveland klinike dobio potencijalno negativnu reputaciju. Naime, istraživanje objavljeno krajem veljače 2023. godine u časopisu Nature Medicine ukazalo je kako unos eritritola može uzrokovati neželjene kardiovaskularne događaje poput infarkta miokarda i moždanog udara uslijed utjecaja na zgrušavanje krvi i veći rizik tromboze. Iako se radi o jednoj publikaciji koja je odjeknula globalno u jednome danu, i potrebno je još kvalitetnih istraživanja kako bi se potvrdila spomenuta povezanost, čini se da oprez i ograničavanje konzumacije nije naodmet.
Što su šećerni alkoholi (polioli) i eritritol?
Šećerni alkoholi ili polioli pripadaju skupini ugljikohidrata prirodno prisutnih u voću i povrću. Međutim, većina šećernih alkohola prisutnih na tržištu kao sladila u prehrambenim proizvodima sintetskog su podrijetla. Okusom i kemijskom strukturom vrlo su slični običnom šećeru pa aktiviraju iste receptore na jeziku. Bez obzira na ime, šećerni alkoholi ne sadrže molekule etanola, dakle sigurni su za sve osjetljive populacijske skupine, poput djece ili trudnica koje ne smiju konzumirati alkohol. Nekoliko je vrsta šećernih alkohola koji se koriste kao zamjene za šećer. Razlikuju se po okusu, kalorijskoj vrijednosti te utjecaju na ljudsko zdravlje. Najčešće korišteni su ksilitol, sorbitol, maltitol, eritritol. Ostali šećerni alkoholi koji se mogu pronaći u prehrambenim proizvodima su manitol, izomalt, laktitol te škrobni hidrolizati koji vrlo često svoju primjenu nalaze kao energetski aditivi sportskim suplementima.
Eritritol je najpoznatiji po svom odličnom okusu. Proizvodi se fermentacijom glukoze iz kukuruznog škroba i nešto je manje sladak od običnog šećera, a ima svega 5 % njegove kalorijske vrijednosti. S obzirom na svoju malu molekularnu masu eritritol se brzo apsorbira u tankom crijevu i poglavito izlučuje urinom, za razliku od drugih vrsta šećernih alkohola koji dospijevaju u debelo crijevo i stoga imaju izraženiji laksativni učinak. Vrlo mali dio unesenog eritritola dospijeva u debelo crijevo gdje služi kao supstrat za bakterijsku fermentaciju. Brza apsorpcija i izostanak njegove prisutnosti u debelom crijevu smanjuju mogućnost probavnih smetnji koje su karakteristične za ostale poliole. Prethodne procjene rizika konzumacije eritritola uglavnom su se bavile laksativnim učincima ovog šećernog alkohola, posebice u djece. Šećerni alkoholi mogu uzrokovati probavne smetnje, što se smatra njihovim najvećim nedostatkom. Posebice u velikim količinama (20 grama i više), naše tijelo ne može ih u potpunosti metabolizirati zbog čega može doći do probavnih tegoba poput nadutosti, plinova ili proljeva.
Ranija istraživanja pokazala su kako eritritol ne utječe ni na promjenu razine glukoze u krvi, niti na koncentraciju kolesterola i ukupnih triglicerida u krvi. Štoviše, postoje istraživanja koja su pokazala korist primjene eritritola na endotelnu funkciju (funkcija stijenke krvnih žila) u oboljelih od šećerne bolesti. Također, eritritol djeluje kao antioksidans i može pomoći u zaštiti od vaskularnih oštećenja izazvanih hiperglikemijom u oboljelih od šećerne bolesti. Stoga je eritritol često istican kao optimalni odabir sladila u bolesnika sa šećernom bolesti. Do sada se utjecaj na zgrušavanje krvi nije promatrao kao parametar u studijama, sve do slučajnog otkrića znanstvenika s Cleveland klinike.
Eritritol i aterotrombotski incidenti – postoji li povezanost?
Povezanost konzumacije eritritola s kardiovaskularnim incidentima otkrivena je slučajno, praćenjem skupine bolesnika koji su upućivani na kateterizaciju zbog kardiovaskularnih rizika. Ta studija pokrenuta je još prije 20 godina i imala je za cilj promatrati molekularne pokazatelje koronarne bolesti srca. Autori studije navode kako su otkrili povezanost između visoke koncentracije eritritola u krvi i povećane incidencije neželjenih kardiovaskularnih događaja (infarkta miokarda i moždanog udara) tijekom tri godine praćenja. Nakon tog slučajnog otkrića, pokrenuto je ciljano istraživanje na približno 3.000 ispitanika iz SAD-a i Europe kako bi se utvrdila povezanost ta dva fenomena. I to istraživanje ukazalo je na povećan rizik tromboze u osoba s visokim koncentracijama eritritola u cirkulaciji. Naposlijetku, pokrenuto je i intervencijsko istraživanje na ljudima (osam dobrovoljaca) kojima je davano 30 g eritritola ili ksilitola u napitku sa sladilima. Nakon unosa 30 g eritritola praćeno je povećanje razine eritritola u plazmi znatno iznad pragova povezanih s povećanom reaktivnošću trombocita i potencijalom pojave tromboze u in vitro i in vivo uvjetima. Budući da se radi o vrlo malom broju ispitanika, potrebno je provesti još kvalitetnih i dugotrajnih intervencijskih studija da bi se mogli donositi zaključci o povezanosti eritritola s kardiovaskularnim rizicima.
Eritritol se na tržištu nalazi kao sladilo u kombinaciji sa stevijom ili samostalno te se dozira po potrebi za zaslađivanje hrane i napitaka. Određeni proizvodi poput konditorskih proizvoda sa smanjenom kalorijskom vrijednošću mogu sadržavati sladilo eritritol. Količina eritritola u tim proizvodima je često mala (<5g /100g) i teško je postići unos od 30 grama koji je korišten u prikazanoj studiji. Prednost za potrošače je i činjenica da se šećerni alkoholi moraju deklarirati u nutritivnoj tablici i stoga je lako pratiti dnevni unos. Također, hrana koja sadrži više od 10 % dodanih poliola mora imati istaknut navod: „prekomjerna konzumacija može imati laksativni učinak”.
28.2.2023