Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje simptome ubrzanog rada srca, vrtoglavice i umora pri ustajanju iz ležećeg u stojeći položaj.

Autonomni živčani sustav uravnotežuje broj otkucaja srca i krvni tlak koji su konstantni bez obzira na položaj tijela (ležeći ili stojeći položaj). U slučaju POTS-a tijelo ne može koordinirati balansiranja stijenki krvnih žila (stezanje) i odgovor otkucaja srca te kao posljedica dolazi do nestabilnosti krvnog tlaka. To uzrokuje razne simptome. Normalno, prilikom ustajanja gravitacija uzrokuje da se oko 10% do 15% krvi taloži u trbuhu, nogama i rukama. To znači da manje krvi dopire do mozga, što može uzrokovati kratku vrtoglavicu. Kod zdravih osoba ovaj se osjećaj vrtoglavice ne događa često jer mišići nogu pomažu pumpati krv natrag do srca. Osim toga, autonomni živčani sustav uključuje niz brzih odgovora. Kako bi nadoknadilo manju količinu krvi koja se vraća u srce nakon ustajanja, tijelo oslobađa hormone adrenalin i noradrenalin. Ovi hormoni obično uzrokuju da srce kuca malo brže i jače. Noradrenalin također uzrokuje stezanje krvnih žila. Sve to dovodi do toga da se više krvi vraća u srce i mozak. Osobe s POTS-om imaju tendenciju sakupljanja veće količine krvi u žilama u uspravnom položaju. Njihovo tijelo reagira otpuštanjem viška noradrenalina ili adrenalina kako bi pokušalo dodatno stegnuti krvne žile. Iz nekoliko razloga, krvne žile ne reagiraju normalno na te hormone. Budući da srce ostaje sposobno reagirati na noradrenalin i adrenalin broj otkucaja srca često se ubrzava. Ova neravnoteža uzrokuje mnoge moguće simptome, poput vrtoglavice, nesvjestice i iscrpljenosti.

Koji su simptomi POTS-a?

POTS se može razviti iznenada ili se može razviti postupno. Simptomi se javljaju odmah ili nekoliko minuta nakon sjedenja ili ustajanja. Ležanje može ublažiti neke od simptoma.

Simptomi uključuju:

  • Vrtoglavicu osobito pri stajanju, tijekom dugotrajnog stajanja u jednom položaju ili tijekom dugih šetnji.
  • Nesvjesticu
  • Zaboravljivost i problemi s fokusiranjem (brain fog)
  • Lupanje srca ili ubrzan rad srca
  • Iscrpljenost/umor
  • Osjećaj nervoze ili tjeskobe, drhtavica i pretjerano znojenje
  • Kratkoća daha (dispneja), bol u prsima
  • Glavobolja, loše opće osjećanje, poremećen san zbog bolova u prsima, ubrzanog otkucaja srca i pretjeranog znojenja tijekom spavanja.

Simptomi POTS-a često se pogoršavaju u situacijama poput boravka u toplim okruženjima, kao što je vruća kupka ili tuš ili vruć dan, stajanje u redu, naporno vježbanje, menstruaciji, prehladi.

Na koga POTS utječe?

Svaki slučaj POTS-a je drugačiji. Većina ljudi s POTS-om su žene u dobi od 15 do 50 godina. Pojedini čimbenici predstavljaju rizik za razvoja POTS-a poput:

– ozbiljne infekcije, virusne bolesti poput mononukleoze

– trudnoće

– fizičke trauma, kao što je ozljeda glave

– autoimuna stanja, kao što su Sjogrenov sindrom, lupus i celijakija.

Što uzrokuje POTS?

Nije poznat uzrok POTS ali smatra se da postoji više uzroka koji dovode do različitih podvrsta POTS-a uključujući:

Neuropatski POTS: Ovo se događa kada periferna denervacija (gubitak opskrbe živcima) dovodi do slabijeg rada mišića u stijenci krvnih žila, posebno u nogama.

Hiperadrenergični POTS: Ovo se događa kada je simpatički živčani sustav preaktivan.

Hipovolemijski POTS: Smanjeni volumen krvi može dovesti do POTS-a. Nizak volumen krvi može uzrokovati slične simptome koji se mogu preklapati kod neuropatskih i hiperadrenergičkih POTS.

Također postoji sve više dokaza koji sugeriraju da bi POTS mogao biti autoimuna bolest, što znači da imunološki sustav napada zdravo tkivo iz nepoznatih razloga.

Kako se dijagnosticira POTS?

Zbog mnogih simptoma koji se mogu pojaviti tijekom vremena može biti teško dijagnosticirati POTS. Osobe s POTS-om mogu imati simptome mjesecima ili godinama prije nego što im se konačno dijagnosticira stanje. Test nagibnog stola (tilt up) mjeri otkucaje srca i krvni tlak pri promjenama položaja tijela i predstavlja ključni test za dijagnozu POTS-a.

Kako liječiti POTS?

Liječenje je individualno te ovisi o simptoma koji se javljaju. U liječenju se koriste lijekovi poput fludrokortizona (povećava zadržavanje soli i volumen krvi), piridostigmina (smanjuje ubrzani rad srca) i midodrina (uzrokuje suženje krvnih žila). Medicinske kompresijske čarape mogu pomoći u potiskivanju krvi iz nogu kako bi se smanjili simptomi POTS-a. Osim lijekova potrebno je usvojiti i zdrave životne navike poput tjelovježbe i promjena u prehrani. Praćenje pulsa i krvnog tlaka i zapisivanje vrijednosti može pružiti uvid u POTS i pomoći liječniku da prilagodi liječenje. Svaki dan u isto vrijeme (ujutro i nakon večere) treba provjeriti krvni tlak i puls. Vrlo je korisno to činiti prvih nekoliko mjeseci od dijagnoze.

Prognoza za POTS općenito je dobra, iako može ozbiljno poremetiti svakodnevni život. Osobe s POTS-om imaju normalan životni vijek a simptomi POTS-a mogu se pojavljivati i nestajati godinama. U otprilike 80% slučajeva stanje se popravlja, ali mnogi ljudi imaju zaostale simptome. Najveći rizik za osobe s POTS-om je ozljeđivanje ako se onesvijeste i padnu.

Iako POTS nije opasan po život, može uvelike ometati svakodnevni život i zadatke. Bitno je rano prepoznati ovo stanje jer različiti tretmani i promjene načina života mogu pomoći u poboljšanju simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Vrtoglavica

Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Nesvjestica

Kako živjeti s POTS-om?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Vrtoglavica

Vrtoglavica

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Vrtoglavica

Imam osjećaj stalne vrtoglavice koja ne popušta već duže vremena. U čestim trenucima osjećam da ću se srušiti. O čemu je riječ?

Poremećaj spavanja

Traumatska ozljeda mozga

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Ležanje

Je li moguće da imam vrtoglavicu zbog unutarnjeg uha?

Iz iste kategorije

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

Neurologija

Zašto osjećam trnce na lijevoj strani tijela iznad kuka?