Sigurnost upotrebe beta blokatora u liječenju kardiovaskularnih bolesnika s kroničnom opestruktivnom bolešću pluća

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

80-th i 90-tih godina prošlog stoljeća lijekovi iz skupine blokatora beta receptora (beta blokatori) bili su kontraindicirani u liječenju kardiovaskularnih bolesti (KVB) kod bolesnika koji boluju od bronhalne astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Danas znamo da beta blokatore možemo bez straha koristiti kod bolesnika s KOPB, ali uz oprez. Beta blokatori su nezamjenjivi u terapiji mnogih KVB-i, osobito u liječenju srčanog zatajenja i ishemijske bolesti srca. U praksi često vidimo da bolesnici koji boluju od KOPB-a, boluju i od srčanog zatajenja. Ujedno se simptomi tih bolesti često preklapaju: zaduha, slabija tolerancija tjelesnih opterećenja. KOPB povećava rizik nastanka KVB, osobito srčanog zatajenja. Ta skupina bolesnika često ima prisutne kardiovaskularne čimbenike rizika: pretilost, pušenje cigareta, kronične upalne bolesti, starija životna dob, onečišćen zrak životne okoline. Istovremena prisutnost KOPB-a i KVB kod bolesnika povećava rizik kardiovaskularnih komplikacija i mortaliteta.

Smjernice Europskog kardiološkog društva u terapiji srčanog zatajenja ističu važnost primjene blokatora beta receptora i pri tome su date upute primjene tih lijekova kod bolesnika koji boluju od KOPB:

  1. Beta blokatori nisu kontraindicirani kod bolesnika koji boluju od KOPB-a, a relativno su kontraindicirani kod bolesnika koji boluju od bronhalne astme. Prednost se daje kardioselektivnim blokatorima beta 1 receptora: bisoprolol, nebivolol, metoprolol sukcinat.
  2. Kod bolesnika s KOPB-om i srčanim zatajenjem liječenje kardioselektivnim blokatorima beta 1 receptora treba započeti niskim dozama uz pažljivo praćenje znakova opstrukcije dišnih putova (na primjer: zviždanje u grudima, otežano disanje uz produljen izdisaj).
  3. Bronhalna astma nije apsolutna kontraindikacija za primjenu blokatora beta receptora, ali ih treba primijeniti pod liječničkim nadzorom uz pažljive kontrole.

Starije osobe češće obolijevaju od srčanog zatajenja, a kod njih se rijetko javljaju teži oblici bronhalne astme.

Metaanaliza Yanga i suradnika bolesnika koji su bolovali od KOPB-a i srčanog zatajenja, a liječeni su beta blokatorima je pokazala da su ti bolesnici imali za 33% manje hospitalnog mortaliteta i za 31% manje ukupnog mortaliteta. Slične rezultate su pokazale i druge metaanalize.

Danas se u liječenju KVB-i, osobito srčanog zatajenja, uz pridružen KOPB, beta blokatori mogu koristiti bez opasnosti za bolesnika. Pri tome prednost treba dati kardioselektivnim blokatorima beta 1 receptora, a liječenje započeti s niskim terapijskim dozama. Ti su lijekovi relativno kontraindicirani kod bolesnika s bronhalnom astmom, a princip je isti: započeti liječenje srčanog zatajenja niskim dozama kardioselektivnog blokatora beta 1 receptora uz pomno praćenje bolesnika kako bismo na vrijeme zamijetili simptome bronhospazma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

antioksidans

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]