Izazovi menopauze i psihičko zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Dobro je odmah na početku podsjetiti se da menopauza nije bolest. To je normalan i prirodan događaj koji se definira kao posljednja menstruacija, odnosno potvrđuje se nakon što žena propusti menstruaciju 12 uzastopnih mjeseci. Najčešće se javlja u periodu između 45 i 55 godina starosti, prosječno u 51. godini. Termin perimenopauza odnosi se na fazu života koja prethodi menopauzi i  obično traje 5-10 godina. Sama spoznaja da se radi o fazi, o nečemu prolaznom, može biti olakšavajuća za mnoge žene koje se susreću s neugodnim fizičkim i psihičkim simptomima koje ovaj period sa sobom donosi. Intenzivna i ponavljajuća neugoda može stvoriti strah da je to stanje koje nikada neće proći te da se radi o trajnom gubitku kvalitete života, a zapravo nije tako.

Srednje godine su općenito karakterizirane promjenama u brojnim područjima života što  kod oba spola može pojačati stres, anksioznost i strahove. To je vrijeme kada roditelji postaju nemoćni ili umiru, djeca su adolescenti sa svojim krizama tipičnim za ovaj period razvoja ili su odrasli i napuštaju obiteljsko gnijezdo. Zahtjevi i promjene na radnom mjestu teže se podnose, a sklonost da se u tim godinama radi zbrajanje svega postignutog u životu, može dodatno pojačati frustraciju. Riječ je o fazi koja traži prilagodbu na brojne promjene, a kod žena se tu priključuje i prilagodba na oscilacije, odnosno pad razine estrogena i progesterona. Oscilacije spolnih hormona mogu utjecati na promjenu raspoloženja u drugim životnim periodima kao što su adolescencija, PMS ili postporođajno doba pa ne iznenađuje činjenica da njihove oscilacije utječu i na raspoloženje u perimenopauzi.

Žene se, između ostalog, moraju suočiti i s krajem reproduktivnog razdoblja života, s procesom starenja te neželjenim fizičkim promjenama na tijelu što može utjecati na samopouzdanje i raspoloženje.

Neće sve žene srednjih godina iskusiti psihičke simptome, ali zbog svega navedenog mnoge perimenopauzu doživljavaju kao stresno životno razdoblje. Nekima ona jednostavno dođe u nezgodnom trenutku i postane još jedna stavka na popisu s kojom se moraju nositi.  Tranzicijske godine koje vode prema menopauzi na mentalno zdravlje najčešće utječu izazivajući oscilacije raspoloženja, depresiju, anksioznost, smetnje koncentracije, manjak motivacije, iritabilnost i općenito sniženi osjećaj blagostanja i životnog balansa.

Brz prelazak iz osjećaja tuge i plačljivosti u sretna razdoblja tipičan je za perimenopauzu. Zbog njih se žene mogu osjećati kao da su stalno u stanju premenstrualnog sindroma (PMS). U ovim oscilacijama depresivni simptomi su obično umjereni i može ih se povezati s hormonalnim promjenama. Za razliku od njih, veza između ozbiljne kliničke slike depresije i hormonalnih promjena nije tako jasna iako se zna da se učestalost depresije u ovim godinama udvostručuje. Većina žena koja razvije intenzivnije promjene raspoloženja u vrijeme perimenopauze, obično se već nosila s njima u prošlosti.

Povezanost perimenopauze i anksioznih smetnji još je manje jasna nego njena povezanost s depresijom. Podaci ukazuju na nešto učestaliju pojavu paničnih napadaja kod žena u vrijeme i nakon menopauzalne tranzicije. Njih je ponekad teško razlikovati od valunga jer i jedni i drugi mogu izazvati ubrzani rad srca i znojenje, dok bi kao pomoć u razlikovanju mogla pomoći činjenica da valunzi ne stvaraju osjećaj kratkog daha.

Iritabilnost se može javiti u sklopu oscilacija raspoloženja uzrokovanih hormonalnim promjenama, ali može biti i posljedica narušenog spavanja s kojim  mnoge žene imaju problem u perimenopauzi. Noćna znojenja pak narušavaju san i tako onemogućavaju adekvatan odmor i balans tijekom dana.

Nedostatak koncentracije i blaže smetnje pamćenja često prate menopauzu i izvor su zabrinutosti za mnoge žene koje ih iskuse. Na sreću, dostupni podaci govore da su prolaznog karaktera.

Nisu oscilacije hormona jedine odgovorne za pojavu promjena raspoloženja i anksioznosti. Tu su i drugi čimbenici rizika:

– dijagnoza depresije i anksioznih poremećaja prije perimenopauze

– negativan stav prema menopauzi i starenju

– pojačana razina stresa zbog posla ili međuljudskih odnosa

– nezadovoljstvo poslom, životnim prilikama ili financijama

– nedostatak podrške u okolini

– manjak fizičke aktivnosti

– pušenje

– tjelesno zdravlje (npr. bolesti štitnjače).

Postoji niz aktivnosti koje svaka žena može poduzeti kako bi si olakšala ovaj period života. Preporučljivo je na listu prioriteta staviti redovito vježbanje, trud oko osiguranja dovoljno sna tijekom noći, bavljenje aktivnošću koja donosi osjećaj ugode bilo da se radi o odlasku u kino, na masažu ili tečaj plesa, gledanju omiljene serije, čitanju knjige ili slušanju glazbe. Sve što stvara ugodu i reducira stres, dobrodošlo je. Važno je imati strpljenja, dati si vremena i znati da se radi o prolaznim tegobama. Raspoloženje i druge smetnje popravljat će se postupno, ne odjednom. Žene kroz ovaj zahtjevan period ne trebaju prolaziti same. Poželjno je razgovarati s bliskim osobama, s onima koji proživljavaju slične tegobe ili potražiti pomoć stručnjaka.

Perimenopauza je optimalno vrijeme za žene da preispitaju svoje zdravlje, obrasce ponašanja i životne prioritete. U tom kontekstu možemo je shvatiti kao još jednu priliku i prozor u ponešto novi svijet u kojem će svaka žena naći najbolji način da se poveže sa sobom i svojom okolinom prihvaćajući promjene koje dolaze, a pri tome ne manje uživajući u životu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zdravlje

Anogenitalne bradavice – uzroci, prijenos, liječenje i prevencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnogenitalne bradavice su površinske lezije (oštećenja) kože u genitalnom i analnom području, uzrokovane specifičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV). Najčešće se nazivaju condyloma acuminatum (šiljaste bradavice) i condyloma planum (ravne bradavice), a poznate su i kao genitalne ili venerične bradavice. Iako su izlječive, HPV ostaje u tijelu doživotno. Kako nastaju? Anogenitalne bradavice uzrokuju tipovi HPV-a […]

pospanost

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Jetra

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Mentalno zdravlje

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Trudnoća

Je li moje stanje trudnoća ili perimenopauza?

Juha

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?