Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

 Posljedično su prisutni panika i stres. Kako raste strah od šireće pandemije, ljudi su u potrazi i stvaranju sve većih zaliha medicinskih pripravaka, maski, sredstava za dezinfekciju, hrane. Na psihološkoj razini dolazi između ostalog do pojave različitih anksioznih smetnji, poremećaja spavanja te općeg narušavanja zdravstvenog stanja. Osobe s mentalnim poremećajima posebice su osjetljive na posljedice širenja panike i ugroze pa kod njih osim pojave navedenih smetnji može doći do pogoršanja već postojećih psihičkih smetnji.   

Od iznimnog je značaja nošenje s emocionalnim, psihološkim i socijalnim posljedicama ove krize, samoizolacijom koji potiču osjećaj bespomoćnosti i nesigurnosti. Važno je kontrolirati širenje panike te nošenje sa samom bolešću ako se ona pojavi.

Dosadašnje studije o psihološkim posljedicama zaraze koronavirusom govore o negativnim psihičkim učincima što uključuje simptome posttraumatskog stresnog poremećaja, ljutnju i zbunjenost. Kao stresori se navode dulje trajanje karantene, strah od zaraze, frustracija, dosada, neadekvatna opskrba, neadekvatno informiranje, financijski gubici i stigma. Govori se i o dugotrajnim učincima. Kada je karantena potrebna, predlaže se da ona ne traje dulje od potrebnog, važno je dati jasno objašnjenje za potrebu karantene i informacije o protokolu te osigurati dovoljnu opskrbu svim potrebitim.

 Važne informacije u vezi samoizolacije:

  • pristup adekvatnim informacijama (osoba u samoizolaciji treba razumjeti situaciju)
  • brza i učinkovita komunikacija
  • osigurati opskrbu potrebnim stvarima
  • samoizolacija treba biti kratka i ako je moguće ne mijenjati trajanje (osim u ekstremnim uvjetima)
  • većina nepovoljnih učinaka javlja se zbog ograničenja slobode; dobrovoljna samoizolacija povezana s manje neugodnih osjećaja i rjeđim dugotrajnim komplikacijama
  • potrebno je staviti naglasak na altruistični motiv samoizolacije te da je cilj zaštititi druge

 Stresori tijekom perioda izolacije:

  • ako izolacija traje 10 dana ili dulje, negativniji je učinak na mentalno zdravlje
  • strah od zaraze ili zaražavanja drugih (posebice članova obitelji); naglašen je strah od pojave tjelesnih simptoma, naročito kod trudnica i roditelja male djece
  • frustracija i osjećaj dosade: ograničenja, gubitak uobičajene rutine, reducirani društveni ifizički kontakti s drugima često izazivaju osjećaj dosade, frustracije i izolacije od ostatka svijeta; izvor frustracije je nemogućnost sudjelovanja u uobičajenim dnevnim aktivnostima (kupnja osnovnih potrepština, sudjelovanje u društvenim aktivnostima)
  • neadekvatna opskrba potrepštinama i pristup zdravstvenoj skrbi (vodom, hranom, odjećom, smještajem tijekom izolacije, maskama, toplomjerima)
  • neadekvatne informacije: ako su upute za ponašanje tijekom izolacije nejasne, nedostupne, manjkave, netransparentne ili dolaze sa zakašnjenjem

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Samo-diskriminacija

Stigma i mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOsobe s mentalnim poremećajima ne bore se samo sa simptomima i ograničenjima koji su posljedica tog poremećaja, već i sa predrasudama koji proizlaze iz pogrešnog doživljaja. Posljedično kod tih su osoba smanjene mogućnosti koje pridonose kvaliteti našeg života: dobar posao, stambeni prostor, adekvatna zdravstvena zaštita, razvijena socijalna mreža. Važan čimbenik u svemu navedenom ima stigma […]

Društvene mreže

Mentalno zdravlje mladih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPrema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka sedma osoba u dobi od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj, uz to što na žalost, mnogi još uvijek ostaju neprepoznati i neliječeni. Od poremećaja se najčešće javljaju depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Kao jedan od značajnih problem ističe se suicid kao četvrti vodeći uzrok smrti kod […]

Trudnoća

Akne i mentalno zdravlje

Psihijatar

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePoremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Depresija

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePoremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Psihijatrija

Terapija – pomoć

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]