Zagađenje zraka i preporuke za očuvanje zdravlja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Zagađenje zraka u zemljama Europe je odgovorno za 790 000 smrti godišnje, a od toga veći dio otpada na kardiovaskularne bolesti.

Američko kardiološko društvo je također upozorilo na štetnost PM2,5 čestica na kardiovaskularno zdravlje i mortalitet: “Izloženost česticama PM <2.5 μm (PM2,5) u periodu od nekoliko sati do nekoliko tjedana, može uzrokovati fatalne ili nefatalne kardiovaskularne ishode; dugotrajna izloženost malim česticama (npr. nekoliko godina) povećava smrtnost izazvanu kardiovaskularnim bolestima u znatno većoj mjeri nego izloženost od nekoliko dana i smanjuje životni vijek populacije za nekoliko mjeseci do nekoliko godina.”

Zagađenje zraka u zemljama Europe je odgovorno za 790 000 smrti godišnje, a od toga veći dio otpada na kardiovaskularne bolesti.  Zagađenje zraka, osobito dugotrajno izlaganje, uzrokuje povećan morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti. Najugroženije su osobe sa pridruženim kardiovaskularnim bolestima ili čimbenicima kardiovaskularnog rizika, trudnice, djeca, stariji od 65 godina, osobe koje već boluju od respiratornih bolesti, pušači.

Svjetska zdravstvena organizacija izdala je preporuke da se postignu što niže koncentracije malih čestica (PM2,5) u zraku:

  • srednja dnevna vrijednost PM2,5< 25µg/m3,
  • srednja godišnja vrijednost PM2,5< 10µg/m3

Kako bi se postigle ovakve prihvatljive koncentracije PM2,5 u zraku potrebni su zakoni koji bi ograničili onečišćivače zraka, a u tom cilju treba zamijeniti fosilna goriva čistim obnovljivim izvorima energije, smanjiti industrijske i agrikulturne izvore zagađenja. To su i preporuke  Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 2019.g.

Smanjenjem onečišćenja zraka smanjili bismo morbiditet i mortalitet ljudi i produžili životni vijek.

ZAŠTITNE MJERE KOD  ZAGAĐENJA ZRAKA VISOKIM KONCENTRACIJAMA ČESTICA PM2,5:

  1. Kronični bolesnici trebaju imati zalihu svojih lijekova za nekoliko tjedana i slušati savjete svog liječnika; obratiti se liječniku u slučaju pogoršanja simptoma bolesti
  2. Pratiti informacije o kvaliteti zraka i držati se preporuka datih od nadležnih tijela (npr. Zavod za javno zdravstvo, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Ministarstava…)
  3. Ostati u zatvorenom prostoru, po mogućnosti s filtriranim zrakom (koriste se mehanički filtri, električni pročišćivači zraka), držati zatvorenim prozore i vrata, a poželjno je korištenje klima uređaja koji nemaju kontakt s vanjskim zrakom
  4. Ne pušiti, izbjegavati paljenje svijeća, loženje vatre u zatvorenom prostoru
  5. Održavati prostorije čistima (prašinu brisati vlažnom krpom)
  6. Izbjegavati dulje boravke na otvorenom, izbjegavati veće tjelesne aktivnosti (osobito na otvorenom prostoru)
  7. Prilikom boravka na otvorenom  treba koristiti  maske s oznakama N95 ili više jer one filtriraju male čestice; kirurške maske nisu korisne jer ne filtriraju PM2,5 čestice

Čim se smanji koncentracija štetnih čestica i plinova u zraku, treba otvoriti prozore i prozračiti zatvorene  prostorije.

Ovo su preporuke za cjelokupnu populaciju, kao i za najugroženije bolesnike. Svakako u bilo kakvim nedoumicama što se tiče zdravlja ili zdravstvenih rizika treba konzultirati nadležnog liječnika. Trebamo se odgovorno ponašati prema sebi, ali i prema svom okolišu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizička aktivnost

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiovaskularne bolesti

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Simptomi depresije

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Neurologija

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

srčani zastoj

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_246298573

Invazivni kardiovaskularni postupci u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija shutterstock_2313175335

Degenerativne promjene kardiovaskularnog sustava i kardiovaskularne intervencije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Jesu li povremeni preskoci srca uz uredan holter razlog za zabrinutost?

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija

Može li vrlo nizak krvni tlak biti opasan i što učiniti kada dodatno padne?

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]