Zagađenje zraka i preporuke za očuvanje zdravlja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Zagađenje zraka u zemljama Europe je odgovorno za 790 000 smrti godišnje, a od toga veći dio otpada na kardiovaskularne bolesti.

Američko kardiološko društvo je također upozorilo na štetnost PM2,5 čestica na kardiovaskularno zdravlje i mortalitet: “Izloženost česticama PM <2.5 μm (PM2,5) u periodu od nekoliko sati do nekoliko tjedana, može uzrokovati fatalne ili nefatalne kardiovaskularne ishode; dugotrajna izloženost malim česticama (npr. nekoliko godina) povećava smrtnost izazvanu kardiovaskularnim bolestima u znatno većoj mjeri nego izloženost od nekoliko dana i smanjuje životni vijek populacije za nekoliko mjeseci do nekoliko godina.”

Zagađenje zraka u zemljama Europe je odgovorno za 790 000 smrti godišnje, a od toga veći dio otpada na kardiovaskularne bolesti.  Zagađenje zraka, osobito dugotrajno izlaganje, uzrokuje povećan morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti. Najugroženije su osobe sa pridruženim kardiovaskularnim bolestima ili čimbenicima kardiovaskularnog rizika, trudnice, djeca, stariji od 65 godina, osobe koje već boluju od respiratornih bolesti, pušači.

Svjetska zdravstvena organizacija izdala je preporuke da se postignu što niže koncentracije malih čestica (PM2,5) u zraku:

  • srednja dnevna vrijednost PM2,5< 25µg/m3,
  • srednja godišnja vrijednost PM2,5< 10µg/m3

Kako bi se postigle ovakve prihvatljive koncentracije PM2,5 u zraku potrebni su zakoni koji bi ograničili onečišćivače zraka, a u tom cilju treba zamijeniti fosilna goriva čistim obnovljivim izvorima energije, smanjiti industrijske i agrikulturne izvore zagađenja. To su i preporuke  Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 2019.g.

Smanjenjem onečišćenja zraka smanjili bismo morbiditet i mortalitet ljudi i produžili životni vijek.

ZAŠTITNE MJERE KOD  ZAGAĐENJA ZRAKA VISOKIM KONCENTRACIJAMA ČESTICA PM2,5:

  1. Kronični bolesnici trebaju imati zalihu svojih lijekova za nekoliko tjedana i slušati savjete svog liječnika; obratiti se liječniku u slučaju pogoršanja simptoma bolesti
  2. Pratiti informacije o kvaliteti zraka i držati se preporuka datih od nadležnih tijela (npr. Zavod za javno zdravstvo, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Ministarstava…)
  3. Ostati u zatvorenom prostoru, po mogućnosti s filtriranim zrakom (koriste se mehanički filtri, električni pročišćivači zraka), držati zatvorenim prozore i vrata, a poželjno je korištenje klima uređaja koji nemaju kontakt s vanjskim zrakom
  4. Ne pušiti, izbjegavati paljenje svijeća, loženje vatre u zatvorenom prostoru
  5. Održavati prostorije čistima (prašinu brisati vlažnom krpom)
  6. Izbjegavati dulje boravke na otvorenom, izbjegavati veće tjelesne aktivnosti (osobito na otvorenom prostoru)
  7. Prilikom boravka na otvorenom  treba koristiti  maske s oznakama N95 ili više jer one filtriraju male čestice; kirurške maske nisu korisne jer ne filtriraju PM2,5 čestice

Čim se smanji koncentracija štetnih čestica i plinova u zraku, treba otvoriti prozore i prozračiti zatvorene  prostorije.

Ovo su preporuke za cjelokupnu populaciju, kao i za najugroženije bolesnike. Svakako u bilo kakvim nedoumicama što se tiče zdravlja ili zdravstvenih rizika treba konzultirati nadležnog liječnika. Trebamo se odgovorno ponašati prema sebi, ali i prema svom okolišu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Kardiovaskularne bolesti

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Kardiovaskularne bolesti

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Starija životna dob

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi. Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje