Unazad par godina znatno je povećan interes za istraživanja o povezanosti bolesti srca i zloćudnih bolesti.
U stručnoj i znanstvenoj medicinskoj literaturi možemo pronaći rezultate brojnih istraživanja o povezanosti inflamacije tj. upale sa zloćudnim bolestima, a također i s bolestima srca. U razvijenim zemljama Europe i Sjeverne Amerike u klinikama ili institutima za bolesti srca i krvnih žila već postoje odjeli kardioonkolgije. Nedavno sam bio u Ottawi i posjetio Ottawa Heart Institute u kojem također postoji odjel kardioonkologije. U ovom institutu postoji istraživački dio za istraživanja i klinički dio za liječenje bolesnika s bolestima srca i zloćudnim bolestima.
U zadnjih deset godina dokazane su neke vrste zloćudnih bolesti koje su inducirane kroničnom upalom npr. humani papiloma virus i karcinom cerviksa uterusa te infekcija Helicobacter pylori i karcinoma želuca i infekcija Epstein-Barr virusom i limfom itd. Inflamacija unutar tumora potiče malignu transformaciju stanica, karcinogenezu i progresiju tumora. Oksidacijski stres također ima utjecaja na nastanak tumora. Dodatnu ulogu u nastanku bolesti srca i tumora imaju brojni hormoni npr. leptin, citokini i faktori rasta. Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti dobro su poznati. Vrlo je važno ukloniti čimbenike rizika koji su promjenljive naravi i na taj način možemo značajno smanjiti morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti. Cilj Američkog kardiološkog udruženja je promjenom loših životnih navika, liječenjem arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i hiperlipidemije smanjiti kardiovaskularnu smrtnost za 20% do 2020. godine. Epidemiološke studije otkrile su brojne čimbenike rizika za neke vrste karcinoma kao što je karcinom pluća, debelog crijeva, dojke i prostate. Procjena Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je da se može spriječiti više od 30% smrti zbog karcinoma promjenom čimbenika rizika uključujući pušenje cigareta, pasivno pušenje u zatvorenim prostorima, pretilost, nezdravu prehranu, tjelesnu neaktivnost, onečišćenje zraka i konzumiranje alkoholnih pića.
Pretilost je čimbenik rizika za bolesti srca i također za zloćudne bolesti. Pretilost je povezana sa šećernom bolešću, pušenjem cigareta, hiperlipidemijom, inzulinskom rezistencijom i proinflamacijskim i hiperkoagulabilnim stanjima. Pretilost je povezana s povećanom metaboličkom potražnjom i povećanjem udarnog srčanog volumena, sa smanjenom perifernom vaskularnom rezistencijom i hipoventilacijom pluća. U pretilosti nastaje povećanja udarnog i minutnog volumena srca koja dovode do povećanja tlaka punjenja lijeve klijetke, volumnog opterećenja i hipertrofije lijeve klijetke. Poznato je da većina pretilih osoba ima hipertrofiju lijeve klijetke, a da nema arterijsku hipertenziju. Rezultati epidemioloških studija pokazuju da se više od 20% zloćudnih bolesti može povezati s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilosti. Rezultati brojnih studija i meta-analiza pokazuju uvjerljive dokaze o povezanosti pretilosti i adenokarcinoma jednjaka, gušterače, jetre, debelog crijeva, dojke, endometrija i karcinoma bubrega. Što se tiče pretilosti kao rizika za karcinom debelog crijeva postoji značajna razlika između muškaraca i žena. Kod pretilih muškaraca rizik za kolorektalni karcinom je 55% veći nego u pretilih žena. Objašnjenje ove razlike temelji se na hormonu estrogenu koji je povišen kod pretilih žena, a koji inhibila inflamatorne signale i utječe na protutumorski učinak preko selektivne aktivacije proapoptotičnih signala kroz estrogene receptore kolona. Ova hipoteza je dokazana u istraživanjima u kojima su žene u postmenopauzi dobivale nadomjesnu estrogensku terapiju i imale su smanjenje rizika za kolorektalni karcinom.
U zaključku možemo naglasiti da pretilost, karcinom i kardiovaskularne bolesti imaju kompleksni međusobni odnos, a na koji utječu brojni čimbenici kao što su dijetalna prehrana, tjelesna distribucija masnog tkiva, tjelesna neaktivnost, brojni hormoni, kronična inflamatorna stanja i oksidacijski stres.
26.11.2018
