Anksiozni poremećaji – 3. dio – specifične fobije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema definiciji specifične fobije su vezane uz određene objekte ili situacije, a osoba je ustrašena ili anksiozna ili izbjegava te objekte i situacije…

Prema DSM-5 klasifikaciji sljedeći poremećaj su specifične fobije, a prema definiciji one su vezane uz određene objekte ili situacije, a osoba je ustrašena ili anksiozna ili izbjegava te objekte i situacije. Fobična situacija direktno uzrokuje taj osjećaj straha, anksioznosti ili izbjegavanja. Važno je istaknuti da su te reakcije trajne i pretjerane s obzirom na opasnost koja je prisutna. Uzroci navedenih fobija vrlo su različiti.

Kriteriji postavljanja dijagnoze specifične fobije

Da bi se postavila dijagnoza specifične fobije moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji: 

  • značajan strah ili anksioznost zbog specifičnog objekta ili situacije (kao što su npr. pogled na krv, primanje injekcije, životinje, visina, itd.),
  • fobični objekt ili situacija gotovo uvijek izaziva neposredan strah ili anksioznost,
  • fobični objekt ili situacija se aktivno izbjegava ili se podnosi uz intenzivan strah ili anksioznost,
  • strah ili anksioznost su nesrazmjerni stvarnoj opasnosti koju predstavlja specifičan objekt ili situacija, kao i sociokulturološki kontekst,
  • strah, anksioznost ili izbjegavanje su trajni, tipično traju 6 mjeseci ili duže,
  • strah, anksioznost ili izbjegavanje uzrokuju klinički značajnu patnju ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja te
  • ovaj se poremećaj ne može bolje objasniti simptomima drugog psihičkog poremećaja koji uključuju strah, anksioznost ili izbjegavanje situacija povezanih sa simptomima koji nalikuju panici ili drugim onesposobljavajućim simptomima (kao kod agorafobije); objekte ili situacije povezane s opsesijama (kao kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja); podsjetnike na traumatske događaje (kao kod posttraumatskog stresnog poremećaja); separaciju od kuće ili figura privrženosti (kao kod anksioznog poremećaja zbog separacije) ili socijalne situacije (kao kod socijalnog anksioznog poremećaja).

Osobe s ovim poremećajem doživljavaju pretjeranu fiziološku reakciju kada anticipiraju izloženost fobičnim objektima ili situacijama ili su njima izložene. Ova reakcija može imati različit intenzitet. Često se javlja vazovagalna nesvjestica ili reakcija koja nalikuje nesvjestici kada se javlja kratkotrajno ubrzanje pulsa uz porast krvnog tlaka, a nakon toga obično se puls uspori i krvni tlak padne.

Diferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti agorafobiju, socijalni anksiozni poremećaj, anksiozni poremećaj zbog separacije, panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, poremećaje vezane uz traumu i stres, poremećaje prehrane te poremećaje iz spektra shizofrenije i druge psihotične poremećaje.

Specifična fobija najčešće se javlja vezana uz druge poremećaje, a kod starijih osoba vrlo često je vezana uz depresiju. Osobe s ovim poremećajem pod povećanim su rizikom za razvoj drugih poremećaja, kao što su drugi anksiozni poremećaji, depresivni i bipolarni poremećaji, poremećaji vezani uz uzimanje psihoaktivnih tvari, poremećaji zbog tjelesnih i vezanih simptoma, kao i poremećaje ličnosti (posebice ovisni poremećaj ličnosti).

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Spavanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Depresija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Stres

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Anksioznost

Nesanica, poteškoće u disanju – što mi je činiti?

Anksioznost

Disanje i anksioznost – molim savjet

Osjećaji

Uloga igre u razvoju djeteta – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema Winnicottu anksioznost često predstavlja važan, a ponekad i neizostavni čimbenik u igri djeteta. Prekomjerna anksioznost vodi u kompulzivnu igru, repetitivnu igru ili pretjerano traženje zadovoljstva koji se pronalazi u igri, no ako je anksioznost prevelika, igra se raspada u čisto traženje olakšanja. Isti autor ističe postojanje potencijalnog prostora između bebe i majke u kojem […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet