Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dijagnoza sindroma prenaprezanja sustava za kretanje postavlja se prvenstveno na temelju pažljivog kliničkog pregleda koji započinje detaljnim uzimanjem anamnestičkih podataka, a nastavlja se ispitivanjem opsega pokreta te izvođenjem specifičnih testova za određeni bolni sindrom na koji se tijekom pregleda posumnja.

Podjela, nazivi i najčešći sindromi prenaprezanja

U izuzetno velikom broju sindroma prenaprezanja sustava za kretanje njihovi nazivi mogu se definirati s obzirom na:

  • dominantni patohistološki supstrat (ovisno da li se u podlozi njihova nastanka nalazi upalni ili degenerativni proces govorit će se o tendinitisu – tj. upali tetive, entezitisu – upala enteza, mjesta gdje se tetiva pripaja na kost te s druge strane o tendinopatiji ili entezopatiji ukoliko se u podlozi nalazi degenerativni proces.),
  • anatomsku strukturu koju dominantno zahvaćaju (npr. plantarni fascitis, epicondylitis humeri) te
  • sportsku disciplinu u kojoj se prvenstveno pojavljuju (npr.teniski i golferski lakat, veslačka podlaktica, skakačko koljeno, itd…)

Moguća je i njihova podjela prema uzroku nastanka, karakterističnim simptomima (škljocavi prst) kao i prema imenu autora koji ih je prvi opisao (npr. DeQuervainova bolest)

Neki od najčešćih sindroma prenaprezanja s kojima se može susresti u svakodnevnoj praksi su:

  • na gornjim ekstremitetima – impingement sindrom ramena (sindrom sraza ramena), epikondilitisi lakta (medijalni i lateralni ili golferski i teniski lakat), rukometaški lakat (little league elbow), kao i škljocavi prst ili trigger finger te
  • na donjim ekstremitetima: sindrom bolne prepone, prednja koljenska bol, sindrom trenja traktusa iliotibijalisa, sindromi prenaprezanja Ahilove tetive, plantarni fascitis, kao i prijelomi zamora

Dijagnoza

Dijagnoza sindroma prenaprezanja sustava za kretanje postavlja se prvenstveno na temelju pažljivog kliničkog pregleda koji započinje detaljnim uzimanjem anamnestičkih podataka, a nastavlja se ispitivanjem opsega pokreta te izvođenjem specifičnih testova za određeni bolni sindrom na koji se tijekom pregleda posumnja.

Ukoliko se samim kliničkim pregledom ne može sa sigurnošću izdiferencirati jasna dijagnoza postupak se može dopuniti i drugim metodama. To su:

  • radiološke pretrage (prikazuju se kalcificirajuće promjene, omogućuju diferencijalno dijagnostičko  razlučivanje od tumorskih promjena, upalnih stanja.),
  • ultrazvuk (sa sigurnošću prikazuje rupture tetiva, tendinitise, burzitise, rupture mišića),
  • CT, MR, scintigrafija (najkorisnija u ranoj dijagnostici prijeloma zamora, ali i najdetaljniji pregled i uvid u stanje zglobnih struktura, kao i mišića koji djeluju na određeni zglob).

Kada sve prethodne metode ne pokažu sigurne rezultate artroskopija koja predstavlja i dijagnostičku metodu i metodu liječenja.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Bol u uhu kod djeteta – kako mu pomoći?

Neurološka osjetljivost Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Liječenje boli u mišićima

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Mialgija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Bol

Blaga bol ispod lijevog pazuha uz ubrzan rad srca i želučanu nelagodu – trebam li brinuti?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači RTG nalaz kralježnice s instabilitetom između kralježaka L4 i L5?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Je li prema MR nalazu lumbalne kralježnice potrebna operacija ili je stanje moguće liječiti bez nje?