Brojne stručne publikacije sugeriraju kako je vitamin D panaceja za mnoge mentalne te različite kronične bolesti, a uloga vitamina D u liječenju neplodnosti opisana je i u nekoliko recentnih stručnih članaka.
Danas je poznato kako je kod zdravih žena, koncentracija vitamina D u serumu viša u usporedbi s koncentracijom vitamina D kod žena s dijagnosticiranim sindromom policističnih jajnika (PCOS).
Brojne stručne publikacije sugeriraju kako je vitamin D panaceja za mnoge mentalne te različite kronične bolesti, a uloga vitamina D u liječenju neplodnosti opisana je i u nekoliko recentnih stručnih članaka.
Danas je poznato kako je kod zdravih žena, koncentracija vitamina D u serumu viša u usporedbi s koncentracijom vitamina D kod žena s dijagnosticiranim sindromom policističnih jajnika (PCOS). Uloga vitamina D kod osoba s PCOS zasada nije razjašnjena, međutim, postoje naznake kako suplementacija vitaminom D smanjuje inzulinsku rezistenciju te poboljšava ishod liječenja neplodnosti. Vitamin D stimulira anti-Müllerov hormon (AMH) koji je pretkazatelj ovarijskih rezervi. Također, u skupini žena kod kojih je zabilježen deficit vitamina D u serumu, zabilježena je viša incidencija mioma na maternici – još jedan uzrok neplodnosti. U slučaju dijagnosticirane endometrioze, trenutna istraživanja nisu sasvim jasna. Naime, otkriveno je kako je koncentracija aktivnog vitamina D u krvi, kalcidiola, viša od 70 nmol/L povezana s višom incidencijom od endometrioze. No, s druge strane isto tako je zabilježeno kako kod već prisutnih cisti, viša razina vitamina D može biti snažan inhibitor neovaskularizacije i širenja endometrioze.
No, vitamin D nema samo ulogu u reproduktivnom zdravlju žena, već i u zdravlju muškaraca. Niska razina vitamina D u serumu (<50 nmol/L) kao i ona visoka (>125 nomol/L) povezana je sa smanjenim brojem spermatozoida, ali i sa smanjenjem njihove pokretljivosti te povećanim morfološkim abnormalnostima.
Oblici vitamina D
Vitamin D postoji u dva oblika: D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol). Kod životinja i ljudi vitamin D3 se sintetizira u koži iz derivata kolesterola u prisutnosti UVB sunčevih zraka, dok se vitamin D2 može naći kod gljiva i kvasaca, međutim unos vitamina D putem hrane nije od velikog značaja. U krvi, vitamin D se prenosi putem specifičnog proteina do jetre gdje se metabolizira do oblika 25-hidroksivitamina D (kalcidiola). Optimalna razina vitamina D nije jasno utvrđena no za sada se zna da se kreće između 50 i 125 nmol/L, iako postoje indicije da je kod određenih stanja optimalna razina puno viša od očekivane i penje se do čak 250, pa čak i 300 nmol/L. Kalcidiol se u bubrezima pretvara u aktivni oblik kalcitriol.
Utječe li vitamin D na ishod in vitro oplodnje?
Deficit vitamina D pod povećalom je od strane stručnjaka medicinski potpomognute oplodnje unazad nekoliko godina. U istraživanju objavljenom 2010. godine u časopisu Fertility and Sterility sudjelovalo je 84 žena uključenih u IVF postupak. Rezultati su pokazali kako osobe koje imaju visoku inicijalnu razinu vitamina D (200-320 nmol/L) u krvi imaju 4 puta veću šansu da će IVF postupak rezultirati uspjehom u usporedbi sa skupinom s niskom startnom razinom vitamina D (80-120 nmol/L). Istraživanje iz 2014. godine pak dokazalo je kako adekvatna razina vitamina D ima utjecaj na kvalitetu endometrija, a ne kako se prvotno mislilo na kvalitetu jajašaca.
Kada se preporuča suplementacija vitamina D?
Tijekom priprema za trudnoću svakako bi trebalo ispitati i razinu vitamina D u krvi te kod niskih razina uzeti vitamin D u obliku dodatka prehrani ili lijeka. Radi se o jednostavnom, jeftinom i sigurnom načinu kojim se može smanjiti potreba za upotrebom invazivnih terapijskih metoda kod neplodnosti. Kako bi se povisila razina 25-hidroksivitamina D u krvi iznad 75 nmol/L potrebno je unositi između 1500 do 2000 IJ dnevno. Trenutna istraživanja potvrđuju blagotvorno djelovanje vitamina D kod PCOS, fibroida, lošeg nalaza spermiograma, a kod slučaja IVF postupaka i spontanih pobačaja istraživanja ukazuju na važnu ulogu koju vitamin D igra u procesima ljudske reprodukcije. Primjena vitamina D kod osoba s detektiranom sniženom razinom preporuča se poglavito kod pretilih osoba, osoba s inzulinskom rezistencijom i s niskom razinom AMH hormona te kod muškaraca s oligo i astenozoospermijom. Do suviška vitamina D ne može doći zbog prekomjernog izlaganja suncu, međutim oralnim putem do hipervitaminoze D može doći no tek nakon unosa od 100 000 IJ dnevno barem mjesec dana.
17.3.2016
