Miješana bolest vezivnog tkiva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nema “konkretnog” lijeka za miješanu bolest vezivnog tkiva, ali postoje lijekovi koji mogu pomoći u kontroli znakova i simptoma ove bolesti.

Liječenje bolesti

Terapija mora biti posebno namijenjena svakom organskom sustavu koji je pogođen ovom bolešću. Općenito, tretman je često usmjeren na suzbijanje upale prisutne u tkivima uporabom protuupalnih  i imunosupresivnih lijekova. Blaže oblike bolesti treba redovito kontrolirati i ne zahtijevaju uporabu lijekova. 

U terapijske postupke ubrajamo: opće mjere, postupke fizikalne terapije i lijekove.

  1. Opće mjere podrazumijevaju: zaštiti ruke od hladnoće i spriječiti simptome Raynaudov fenomena, prestanak pušenja, smanjenje stresa, kao i zdrava prehrana zbog bolesti srca i krvnih žila.
  2. Cilj fizikalne terapije je kontrola simptoma i održavanje funkcije koštanog mišićnog sustava. U svakodnevni život ovih pacijenta bi trebala biti uključena i fizička aktivnost, odnosno vježbe programski prilagođene potrebama bolesnika s artritisom.
  3. Lijekovima želimo smanjiti smrtnost i spriječiti komplikacije bolesti. Koristimo se raznim skupinama lijekova, kao:
  • Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIL);  ovi lijekovi smanjuju bol i upalu, te dovode do poboljšanja pokretljivosti i funkcije organizma. Blaga MBVT se može kontrolirati s NSAIL-a. U ovu skupinu lijekova ubrajamo: naproksen, ibuprofen, diklofenak, piroksikam, te noviju generaciju lijekova tzv. COX-2 inhibitore poput celekoksiba i etorikoksiba.
  • Inhibitori protonske pumpe; smanjuju želučane tegobe i izlučivanje želučane kiseline, u ovu skupinu lijekova ubrajamo: pantoprazol, omeprazol, esomeprazol, rabeprazol.
  • Kortikosteroidi; protuupalni lijekovi koji se daju u težim oblicima bolesti. Često se koriste u kombinaciji s drugim lijekovima.
  • Lijekovi koji mijenjaju tijek bolesti; poput antimalarika klorokina. Ovi lijekovi smanjuju aktivnost bolesti i uzimaju se u dužem periodu. Ili imunosupresivni lijekovi kao ciklofosfamid koji smanjuju aktivnost vlastitog imunološkog sustava.
  • Lijekovi za povišeni krvni tlak; poput blokatori kalcijevih kanala koji šire krvne žile te tako djeluju i na simptome Raynudovog sindroma.
  • Biološki lijekovi. Spadaju u novije lijekove, te blokiraju važne posrednik upalnog procesa. Dovode do smirivanja simptoma bolesti ali, još važnije, sprječavaju daljnja strukturalna oštećenja zglobova i zaustavljaju napredak bolesti. To su infiksimab, adalimamaba, etanercept i drugi. Primjenjuju se prema zadanim protokolima. Najvažnije nuspojave su im ozbiljne infekcije, posebice reaktivacija tuberkuloze.

Prognoza

Neliječeni bolesnici imaju lošu prognozu. No, općenito možemo reći da kod MBVT jako puno ovisi o lokaciji i intenzitetu zahvaćenog organa. Bolesnici koji su se na vrijeme počeli liječiti imaju bolje rezultate. Prevencija nastanka bolesti ne postoji, ali kad se bolest jednom otkrije važno ju je redovito kontrolirati kod liječnika specijalista reumatologije, uz redovitu kontrolu laboratorijskih parametara. Većina bolesnika s MBVT imaju povoljan ishod bolesti, a plućna hipertenzija je najčešća bolest povezana s uzrokom smrti.

Da bi bolesnik imao što bolju prognozu važna je njegova edukacija o ovoj bolesti i komplikacijama bolesti, kao i aktivno sudjelovanje u procesu donošenja odluka. Osim smanjenja rizika za razvoj komplikacija, edukacija pridonosi i poboljšanju funkcionalnih rezultata ovih bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s protruzijama i ekstruzijom diska uz kompresiju živca?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]