Vratobolja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bol u vratu je čest simptom za različita stanja i bolesti. Vratni mišići mogu biti napeti zbog lošeg držanja, bilo da je glava u nepravilnom položaju tijekom rada na računalu ili zbog dugotrajnog sjedenja za radnim stolom.

Što je vratobolja i kod koga se javlja?

Degenerativne promjene u koštano-mišićnim strukturama vrata nastale prilikom starenja također su čest uzrok boli u vratu. Bol u vratu može biti simptom i ozbiljnijih zdravstvenih problema, ali je to poprilično rijetko. Rizični čimbenici za nastanak vratobolje su: degenerativne promjene u koštano-mišićnim strukturama vrata nastale starenjem ili dugotrajnim nepravilnim držanjem vrata, ozljede u kontaktnim sportovima, prometne nesreće, pad pri jahanju i slično. Bol u vratu je obično tupa po karakteru, te se može pogoršati s pokretima u vratu, a posebice s okretanjem glave. Ostali simptomi povezani s nekim oblicima bolova u vratu su: trnci, teško gutanje, vrtoglavica te šum u uhu.

Bol u vratu može biti povezan i s glavoboljom, bolovima u licu, ramenu i trncima u ruci. Općenito vratobolju možemo podijeliti u tri velike grupe: cervikalni sindrom – lokalizirana bol vrata, cervikocefalni sindrom – bol u vratu sa širenjem u glavu, te cervikobrahijalni sindrom – bol u vratu sa širenjem u ruku. Znanstvena studija iz 2010. godine je ispitivala učestalost glavobolje u svjetskoj populaciji.

Rezultati studije ukazuju da je ukupna učestalost boli u vratu u svjetskoj populaciji  4.9%, s tim da se javlja kod 5.8% žena i 4.0% muškaraca, najčešće oko 45 godine života. Prema raspodjeli u Svijetu, najučestalija je u Sjevernoj Americi s 6.5%, zatim u zapadnoj Europi s 6.3%, a potom u južnoj Aziji s 3.3% učestalosti u populaciji. Što se tiče gubitka radnih dana zbog trajanja bolovanja ili dana invalidnosti za vratobolju u svjetskoj populaciji  je porast ovog parametra s 23.9 milijuna dana (1990g.) na 33.6 milijuna dana (2010g.), odnosno čak 17%. Iz ovoga možemo zaključiti da se radi o bolesti modernog i razvijenog svijeta te da će njena učestalost u budućnosti i dalje rasti.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Bol u vratu može biti posljedica raznih uzroka, uključujući:

  • vratni mišići. Pretjerano istezanje vratnih mišića, što se događa prilikom dugotrajne vožnje automobilom. 
  • degenerativne promjene zglobova. Baš kao i kod svih ostalih zglobova u tijelu, zglobovi u vratnoj kralježnici se „troše“ s godinama, te može doći do osteoartritisa ovih zglobova. 
  • kompresija živca. Hernija diskova ili promjene na kostima kralježaka u vratu mogu dovesti do smanjenja prostora između dva kralješka i na taj način pritisnuti živce koji se odvajaju iz leđne moždine u području vrata.
  • povrede. Prometne nesreće s posljedicom trajnih ozljeda koje nastaju prilikom trzaja glave unatrag, a zatim prema naprijed s istezanjem mekih tkiva vrata izvan svojih normalnih granica.
  • • bolesti. Bol u vratu može ponekad biti uzrokovana upalnim reumatskim bolestima, kao što je to reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis ili psorjatični artritis. Ali i nekih drugih bolesti kao: meningitis (upala moždanih ovojnica), karcinom, urički artritis i druge. 
  • Čest uzrok boli vrat je pretjerano naprezanje mišića. Obično su za to odgovorne svakodnevne aktivnosti poput: loše držanje prilikom gledanja TV-a ili čitanja, postavljanje računalnog monitora previsoko ili prenisko, spavanje u neugodnom položaju te okretanje i nezgodno gibanje vrata prilikom vježbanja. Nesreće ili padovi mogu izazvati teške ozljede vrata, kao što su frakture kralješaka, trzajne ozljede, ozljede krvnih žila, pa čak i paralizu.

Ostali uzroci uključuju:

  • medicinska stanja i bolesti, kao fibromialgija i polimijalgija reumatika
  • artritis u području vratne kralježnice
  • frakture kralježnice kod osteoporoze
  • suženje spinalnog kanala
  • infekcije u području vratne kralježnice

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hipertenzija

Mogu li se javiti nuspojave poput pritiska u očima, oticanja gležnjeva i lupanja srca nakon promjene terapije za povišeni tlak i treba li je prilagoditi?

Bolest srca shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŠto se tiče drugih vrsta karcinoma, šira Mendelova randomizacijska studija otkrila je umjereno povećan rizik od karcinoma glave i vrata, jednjaka i kolorektalnog karcinoma, ali ne i signal za karcinom dojke. Uzimajući sve ovo zajedno, dokaze o štetnosti, barem od blagog pijenja, prilično je teško utvrditi. Blagi učinci uočavaju se u opservacijskim studijama, ali opservacijske […]

PSA vrijednosti shutterstock_1232935264

Kada ne treba određivati PSA u serumu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePostoje situacije u kojima nije poželjno niti ispravno određivati PSA u serumu budući da možemo pouzdano očekivati da će njegova vrijednost biti povišena. PSA (Prostata Specifični Antigen) je tumorski marker za rak prostate. Taj marker ne postavlja dijagnozu niti je isključuje nego definira rizik od raka prostate ili njegova nastanka u budućnosti. Ujedno, ta je […]

Sitost shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Glavobolje

Jesu li arahnoidalne ciste i multicistična pinealna žlijezda na MR-u mozga razlog za zabrinutost kod čestih glavobolja?

Šećer shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz koljena s rupturom prednjeg križnog ligamenta, oštećenjima meniska i hrskavice?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoji li mogućnost liječenja kronične boli temporomandibularnog zgloba nakon stare ozljede i može li se stanje trajno riješiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]