Vratobolja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bol u vratu je čest simptom za različita stanja i bolesti. Vratni mišići mogu biti napeti zbog lošeg držanja, bilo da je glava u nepravilnom položaju tijekom rada na računalu ili zbog dugotrajnog sjedenja za radnim stolom.

Što je vratobolja i kod koga se javlja?

Degenerativne promjene u koštano-mišićnim strukturama vrata nastale prilikom starenja također su čest uzrok boli u vratu. Bol u vratu može biti simptom i ozbiljnijih zdravstvenih problema, ali je to poprilično rijetko. Rizični čimbenici za nastanak vratobolje su: degenerativne promjene u koštano-mišićnim strukturama vrata nastale starenjem ili dugotrajnim nepravilnim držanjem vrata, ozljede u kontaktnim sportovima, prometne nesreće, pad pri jahanju i slično. Bol u vratu je obično tupa po karakteru, te se može pogoršati s pokretima u vratu, a posebice s okretanjem glave. Ostali simptomi povezani s nekim oblicima bolova u vratu su: trnci, teško gutanje, vrtoglavica te šum u uhu.

Bol u vratu može biti povezan i s glavoboljom, bolovima u licu, ramenu i trncima u ruci. Općenito vratobolju možemo podijeliti u tri velike grupe: cervikalni sindrom – lokalizirana bol vrata, cervikocefalni sindrom – bol u vratu sa širenjem u glavu, te cervikobrahijalni sindrom – bol u vratu sa širenjem u ruku. Znanstvena studija iz 2010. godine je ispitivala učestalost glavobolje u svjetskoj populaciji.

Rezultati studije ukazuju da je ukupna učestalost boli u vratu u svjetskoj populaciji  4.9%, s tim da se javlja kod 5.8% žena i 4.0% muškaraca, najčešće oko 45 godine života. Prema raspodjeli u Svijetu, najučestalija je u Sjevernoj Americi s 6.5%, zatim u zapadnoj Europi s 6.3%, a potom u južnoj Aziji s 3.3% učestalosti u populaciji. Što se tiče gubitka radnih dana zbog trajanja bolovanja ili dana invalidnosti za vratobolju u svjetskoj populaciji  je porast ovog parametra s 23.9 milijuna dana (1990g.) na 33.6 milijuna dana (2010g.), odnosno čak 17%. Iz ovoga možemo zaključiti da se radi o bolesti modernog i razvijenog svijeta te da će njena učestalost u budućnosti i dalje rasti.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Bol u vratu može biti posljedica raznih uzroka, uključujući:

  • vratni mišići. Pretjerano istezanje vratnih mišića, što se događa prilikom dugotrajne vožnje automobilom. 
  • degenerativne promjene zglobova. Baš kao i kod svih ostalih zglobova u tijelu, zglobovi u vratnoj kralježnici se „troše“ s godinama, te može doći do osteoartritisa ovih zglobova. 
  • kompresija živca. Hernija diskova ili promjene na kostima kralježaka u vratu mogu dovesti do smanjenja prostora između dva kralješka i na taj način pritisnuti živce koji se odvajaju iz leđne moždine u području vrata.
  • povrede. Prometne nesreće s posljedicom trajnih ozljeda koje nastaju prilikom trzaja glave unatrag, a zatim prema naprijed s istezanjem mekih tkiva vrata izvan svojih normalnih granica.
  • • bolesti. Bol u vratu može ponekad biti uzrokovana upalnim reumatskim bolestima, kao što je to reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis ili psorjatični artritis. Ali i nekih drugih bolesti kao: meningitis (upala moždanih ovojnica), karcinom, urički artritis i druge. 
  • Čest uzrok boli vrat je pretjerano naprezanje mišića. Obično su za to odgovorne svakodnevne aktivnosti poput: loše držanje prilikom gledanja TV-a ili čitanja, postavljanje računalnog monitora previsoko ili prenisko, spavanje u neugodnom položaju te okretanje i nezgodno gibanje vrata prilikom vježbanja. Nesreće ili padovi mogu izazvati teške ozljede vrata, kao što su frakture kralješaka, trzajne ozljede, ozljede krvnih žila, pa čak i paralizu.

Ostali uzroci uključuju:

  • medicinska stanja i bolesti, kao fibromialgija i polimijalgija reumatika
  • artritis u području vratne kralježnice
  • frakture kralježnice kod osteoporoze
  • suženje spinalnog kanala
  • infekcije u području vratne kralježnice

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Jesu li promjene na vratnoj kralježnici uzrok jakih bolova u ramenima i bljeskova u očima?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2501535665

Sindromi prenaprezanja – prevencija, simptomi i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoji su simptomi? Sindromi prenaprezanja obično se razvijaju postupno. U početku se javlja osjećaj zatezanja ili nelagode u određenom dijelu tijela. S vremenom se pojavljuje bol koja je najčešće izraženija nakon aktivnosti. U ranoj fazi bol obično ne ograničava značajno kretanje, ali se s napredovanjem stanja može javljati i tijekom aktivnosti, a u težim slučajevima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2474232623

Sindromi prenaprezanja: ozljede koje nastaju postupno, bez jedne konkretne ozljede

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Nalaz MR-a lumbalne kralježnice

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]