Polimialgija reumatika – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Polimialgija reumatika (PMR) je upalna mišićna bolest koja uzrokuje mišićnu bol i ukočenost.

Što je PMR i kod koga se javlja? 

Bol i ukočenost se često javljaju u ramenima, vratu, nadlakticama i u području kukova. Simptomi bolesti se obično pojavljuju vrlo brzo od početka bolesti i to u roku od dva tjedna. Obje strane tijela su jednako zahvaćene, a ponekad se bol može proširiti i na ručni zglob i na šake. Ukočenost mišića je najintenzivnija ujutro, a smanjuje se tijekom dana. Neaktivnost bolesnika, poput mirovanja u jednom položaju  ili duža vožnja automobilom, može uzrokovati pojavljivanje mišićne ukočenosti i tijekom dana. Ponekad navedena ukočenost mišića može biti toliko ozbiljna da uzrokuje: poremećaj spavanja, teškoće pri oblačenju (primjerice oblačenje jakne, cipela, čarapa itd.) i otežano ustajanje iz kauča ili iz auta.

Većina bolesnika koji obole od ove bolesti su stariji od 65 godina, ali ova bolest može zahvatiti i bolesnike u dobi između 50. i 65. godine života. Često se uz simptome mišićnog bola i ukočenosti javljaju i opći simptomi bolesti kao: umor, povišena tjelesna temperatura, loše osjećanje, gubitak tjelesne težine i pojačano znojenje.

Protuupalni lijekovi koji se nazivaju kortikosteroidi poboljšavaju simptome polimialgije reumatike, i to u relativno kratkom vremenskom roku i pri malim dozama.  Bolest je kroničnog tijeka što znači da postoje razdoblja egzacerbacije bolesti (razdoblje pojačanja simptoma) koje se nazva recidiv, ali i razdoblje minimalne pojave simptome ili bez njihove prisutnosti, poznato kao remisija bolesti. Učestalost PMR-e je oko 0,5-0,7 % u općoj svjetskoj populaciji, no diljem svijeta, frekvencija varira od zemlje do zemlje . U Europi se učestalost smanjuje od sjevera do juga, s visokom incidencijom u Skandinaviji i niskim postotkom u mediteranskim zemljama . Polimialgija reumatika je dvostruko češća kod osoba ženskog spola.

Oko 15 % bolesnika s polimialgijom reumatikom razvijaju arteritis divovskih (velikih) stanica, a oko 40-50 % bolesnika s arteritisom divovskih stanica razviju PMR-u. U arteritisu divovskih stanica dolazi do upale malih krvnih žila koje se nazivaju arteriole, i to najčešće u području sljepoočnica (temporalna regija), te se zato navedeni arteritis naziva temporalni arteritis.  Simptomi ove bolesti su: glavobolja, poteškoće s vidom i bol u vilici. No, ponekad može doći i do sljepoće na jedno oko koja je uzrokovana temporalnim arteritisom i tada su nam potrebne izrazito visoke doze kortikosteroida za liječenje ove bolesti.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Točan uzrok polimialgije reumatike je nepoznat. Međutim, postoje dva faktora koji su važni u pojavljivanju ove bolesti, a to su:

  • Genetika. Određeni geni i varijacije u nekim genima mogu povećati osjetljivost bolesnika za razvoj reumatske polimialgije. Na ovu činjenicu upućuje češća pojavnost ove bolesti u sjevernih Europljana, kao i postojanost HLA – DR4 antigena kod ovih bolesnika. 
  • Izloženost okolišu. Novootkriveni slučajevi PMR-e se pojavljuju u određenim ciklusma, odnosno sezonski, što sugerira da je okidač za pojavnost bolesti okoliš, odnosno određeni mikroorganizmi u okolišu, kao što je virus, koji može igrati ulogu u pojavi PMR-e. Ali do sada nije nađen specifičan virus, koji je pokazao direktnu povezanost s pojavom polimialgije reumatike.

Zaključno možemo reći da se PMR javlja kod osoba starijih od 50 godina života, učestalije kod žena i osoba sa sjevera Europe. Tipični simptomi su bol i ukočenost mišića nadlaktica, vrata, stražnjice, natkoljenica i najizraženiji su u jutarnjim satima. Navedeni simptomi se brzo povlače pri poprilično malim dozama kortikosteroida. A nađena je povezanost PMR-e i arteritisa divovskih stanica, koji može uzrokovati ozbiljne komplikacije kod ovih bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2501535665

Sindromi prenaprezanja – prevencija, simptomi i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoji su simptomi? Sindromi prenaprezanja obično se razvijaju postupno. U početku se javlja osjećaj zatezanja ili nelagode u određenom dijelu tijela. S vremenom se pojavljuje bol koja je najčešće izraženija nakon aktivnosti. U ranoj fazi bol obično ne ograničava značajno kretanje, ali se s napredovanjem stanja može javljati i tijekom aktivnosti, a u težim slučajevima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2474232623

Sindromi prenaprezanja: ozljede koje nastaju postupno, bez jedne konkretne ozljede

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Jesu li promjene na vratnoj kralježnici uzrok jakih bolova u ramenima i bljeskova u očima?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Nalaz MR-a lumbalne kralježnice

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]