Fruktoza, ili voćni šećer, je monosaharid koji s glukozom stvara saharozu (obični šećer) te ima jednaku kalorijsku vrijednost kao i ostali ugljikohidrati.
S obzirom da se prirodno nalazi u voću, smatra se prirodnom alternativom konzumnom šećeru. Osim u voću i konzumnom šećeru, fruktozu nalazimo i u medu te cijelom nizu industrijskih proizvoda od kojih je najznačajniji kukuruzni sirup (HFCS – high fructose corn syrup). Ipak između „prirodne“ fruktoze prisutne u voću i one „industrijske“ koje je sveprisutan u prehrambenim proizvodima – od kruha i grickalica do deserata i bezalkoholnih napitaka -postoje velike razlike. Voće, naime, sadrži relativno male količine fruktoze koje organizam vrlo dobro podnosi. Osim toga, fruktoza u voću je povezana s prehrambenim vlaknima te se sporo apsorbira. Problem , čini se, nastaje pretjeranom konzumacijom fruktoze u vidu šećera i osobito kukuruznog sirupa bogatog fruktozom koji se zbog svoje niske cijene nalazi u čitavom nizu prehrambenih proizvoda.
Riječ znanosti
Fruktoza je posljednjih godina na optuženičkoj klupi pod tužbom uzroka debljine, inzulinske rezistencije i dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila većinom zahvaljujući studijama na miševima. Studije na ljudima nisu toliko uvjerljive, ali daju naslutiti da pretjerana konzumacija prehrambenih proizvoda bogatih fruktozom ima štetan učinak.
Studija američkih znanstvenika objavljena u časopisu Journal of Clinical Investigation povezala je unos napitaka zaslađenih fruktozom s inzulinskom rezistencijom. Usporedbom utjecaja fruktoze i glukoze, autori studije su u osoba koji su pili fruktozu primijetili značajno povećanje količine masti proizvedene u jetri što je potaknulo rezistenciju na inzulin. Ti isti ispitanici su tijekom studije „nabacili“ i više kilograma te su se „zaokružili“ u području trbuha.
Nova studija objavljena ove godine u časopisu Experimental Physiology, dala je uvid u štetne posljedice koje fruktoza može imati kada se uvrsti u prehranu bogatu zasićenim mastima kakva je karakteristična za mnoge dijelove Zapada. U istraživanju, kao model odrasle neaktivne ljudske populacije, korišteni su odrasli štakori hranjeni s tri različita tipa hrane. Jedna skupina štakora imala je prehranu s niskim udjelom masti, druga s visokim udjelom masti, a treća skupina prehranu s visokim udjelom masti i fruktoze. Ovaj posljednji tip prehrane svojim sastavom je sličan modernoj prehrani većine zapadnjaka.
Nakon samo dva tjedna ovakve prehrane, istraživači su ispitali funkciju jetre modelnih životinja i zamijetili da je prisutnost fruktoze u prehrani s visokim udjelom masti pogoršala oštećenje ovog bitnog metaboličkog organa. Fruktoza je ubrzala nakupljanje masti u jetri i smanjila njenu osjetljivost na inzulin.
Ipak, nisu sve studije s fruktozom toliko negativno „nastrojene“. Meta-analizom svih dostupnih istraživanja provedenih na ljudima, američki znanstvenici pokušali su razjasniti koliki je stvarni utjecaj fruktoze na metabolizam te rizik od kroničnih bolesti. Analiza je pokazala kako dugoročni prekomjerni unos kalorija, bilo da je riječ o glukozi ili fruktozi, ima jednake posljedice na ljudski organizam. Iako se smatra kako fruktoza povećava rizik od masne jetre te metaboličkog sindroma, autori studije tvrde da jednak učinak ima kontinuirani prekomjerni unos bilo koje vrste jednostavnih šećera. Analiza je objavljena 2014. godine u časopisu The European Journal of Clinical Nutrition.
Umjesto zaključka
Iako je potrebno provesti još istraživanja koja će produbiti naše znanje o metabolizmu i učincima fruktoze , u negativnom tekstu valja promatrati fruktozu iz kukuruznog sirupa, što znači da se ne trebamo odreći voća, već izbjegavati slatka pića i hranu bogatu rafiniranim šećerima i kukuruznim sirupom s visokim udjelom fruktoze.
23.12.2015
