Voda koju pijemo nije idealna, stalno kruži u prirodi, te sastav tla, onečišćenja tla i atmosferska onečišćenja zraka utječu na kvalitetu vode za piće.
Stanovništvo Hrvatske koristi vodu iz:
- javnih vodoopskrbnih objekata koji je najčešći i najsigurniji način korištenja vode;
- lokalnih vodoopskrbnih objekata koji su izgradili i njime upravljaju grupe građana, tzv. lokalni seoski vodovodi. Ti vodovodi najčešće nisu pod stručnim nadzorom, kakvoća vode ne analizira se redovito i kvaliteta vode podliježe hidrometeorološkim promjenama;
- individualnih vodoopskrbnih objekata- vlastitih bunara, lokalnih vodotoka ili oborinskih voda iz gusterni. Ti objekti nisu pod stručnim nadzorom, kvaliteta vode je promjenjiva i često upitna.
U vodoopskrbnom sustavu u Republici Hrvatskoj 87,4 % stanovništva priključeno na javnu vodoopskrbu, oko 3,7 % stanovništva priključeno je na lokalnu vodoopskrbu, dok se ostali dio stanovništva opskrbljuje vodom putem individualne vodoopskrbe (bunari, gusterne, vodotoci). Na temelju Zakona o vodi (NN 56/2013) koji je usklađen s Direktivom o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku uporabu vodoopskrbni sustavi u našoj zemlji podliježu stalnom monitoringu koji provode sami distributeri vode i županijski zavodi za javno zdravstvo.
Zakonskom regulativom propisuju se granične vrijednosti (MDK) pojedinih kemijskih elemenata i spojeva koji vodu čine opasnom za ljudsko zdravlje ako se nalaze u koncentracijama većim od dopuštenih. Analiza vode obuhvaća organoleptička svojstva vode, fizikalno-kemijske i mikrobiološke pokazatelje te prisutnost otrovnih tvari u vodi. Jedan od fizikalno-kemijskih pokazatelja kvalitete vode za piće su i ukupno otopljene tvari u vodi – anorganske soli. Glavninu soli čine ioni kalcija, magnezija, natrija, kalija te karbonati, hidrogenkarbonati, kloridi, sulfati i nitrati. Ukupno otopljene tvari u vodi potječu od prirodnih izvora, ali i od onečišćenja.
Neki sastojci (kloridi, sulfati, magnezij, kalcij i karbonati) utječu na koroziju i stvaranje kamenca u vodoopskrbnom sustavu i na kućanskim uređajima. Dobri su elektrovodiči te ih „vješti trgovci“ postupkom elektrolize koriste da bi vas doveli u zabludu o lošoj kvaliteti vode koju pijete.
Kvaliteta vode za piće u Hrvatskoj
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2013. godini planom monitoringa obuhvaćeno je oko 91,1% stanovništva (javna i dio lokalne vodoopskrbe). Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (izvor: Hrvatski zdravstveno statistički ljetopis za 2013. godinu) na području Republike Hrvatske od ukupnog broja uzoraka nešto ispod 15% (14,6%) uzoraka nije bilo sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće zbog jednog ili više pokazatelja.
Najveći postotak neodgovarajućih uzoraka (oko 70%) bio je u Krapinsko-zagorskoj županiji zbog velikog broja lokalnih vodovoda koji koriste vodu bez prethodne prerade. Najčešći razlog neodgovarajućih uzoraka vode bilo je mikrobiološko onečišćenje vode za piće i to najčešće zbog povišenog broja aerobnih bakterija na 22 i 37 °C. U dvije županije niti jedan od fizikalno-kemijskih pokazatelja nije prelazio MDK-a vrijednosti iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.
Onečišćenje vode za piće iz razvodne mreže u fizikalno-kemijskom pogledu razlikovao se od županije do županije. Uglavnom se u kontinentalnim županijama radilo o onečišćenju vode uslijed povećane mutnosti te sporadično povišenih vrijednosti amonijaka, nitrita, željeza i mangana, dok su u primorskim županijama kao posljedica zaslanjivanja sirovih voda zabilježene povišene koncentracije natrija, kalija, klorida i sulfata.
Filtri za vodu
Pod filtrima za vodu misli se na male kućanske uređaje za pripravu pitke vode u domaćinstvima. Danas postoje različiti filtri za vodu koji iz vode uklanjaju i fizičke i kemijske nečistoće, a mogu se podijeliti u dvije glavne grupe uređaja:
- ionski izmjenjivači, aktivni ugljen i dezinfekcija srebrom
- različiti filtri, aktivni ugljen, reverzibilna osmoza sa ili bez remineralizacije.
Najčešći princip na kojima rade filtri za vodu je obrnuta ili reverizibilna osmoza. Njome se uklanjaju sve prisutne otopljene tvari u vodi, pa i kalcij i magnezij, koji su biogeni elementi za čovjeka i organizmu su višestruko potrebni. Takva voda je demineralizirana voda (destilirana) i zapravo je zdravstveno opasna. Uklonjeni kalcij i magnezij potrebno je nadoknaditi putem drugih izvora – namirnica bogatih kalcijem i magnezijem ili tableta kalcija i magnezija.
Metoda je preskupa, njome se uklanja kamenac koji za ljudski organizam nije štetan, jer je anorganskog podrijetla i nema veze sa pojavom bubrežnih i žučnih kamenaca u organizmu koji su organskog porijekla. Kamenac iz vode najštetniji je za kućanske uređaje. Najpouzdaniji filtri za vodu su kombinacija aktivnog ugljena i srebra. Aktivni ugljen apsorbira organske spojeve, uklanja neugodan miris klora i mehanički filtrira vodu, dok srebro kao baktericidno sredstvo dezinficira vodu. Kućne filtre za vodu potrebno je redovito mijenjati inače postaju neefikasni, promijenjene filtre potrebno je adekvatno ekološki zbrinut.
Kada je opravdana ugradnja kućnih filtara za vodu
U urbanim sredinama i mjestima priključenim na javni vodoopskrbni sustav nema potrebe koristiti uređaje za dodatno pročišćavanje vode, dakle 87% hrvatskog stanovništva ne treba se izlagati dodatnim troškovima i ugrađivati kućne filtre za pročišćavanje vode. Ako živite u području gdje je kvaliteta vode loše i nije pod adekvatnom kontrolom, potrebno je razmisliti o ugradnji kućnih filtara za vodu. To je oko 13% građane Hrvatske (pola milijuna stanovnika) koji konzumiraju vodu iz lokalnih vodovoda ili individualnih vodoopskrbnih objekata koji nisu pod nazorom i najčešće piju neispravnu vodu, bez prethodne prerade i kloriranja. Prije odluke o ugradnji filtra za vodu trebaju provjeriti kvalitetu vode u regionalnim zavodima za javno zdravstvo. Ovisno o vrsti onečišćenja konzultirati se sa stručnim osobama zavoda o najpovoljnijoj vrsti filtara za vodu.
Dakle, takav način prerade vode preporuča se u područjima koja nemaju zdravstveno ispravnu vodu i ako iz nekog razloga postoji potreba za mekom vodom (najčešće iz tehnoloških razloga). Iz ekoloških razloga primjena kućnih filtara za vodu ima prednost i u odnosu na flaširanu vodu koja je višestruko skuplja i iz poznatih razloga ekološki neprihvatljivija.
23.12.2015
