Osvrt na nova istraživanja o omega – 3 masnim kiselinama

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

U 2013. godini francuski kardiolog Michel de Lorgeril je u časopisu BMC Medicine objavio mišljenje u kojem se osvrnuo na rezultate novih studija koje su se bavile proučavanjem utjecaja Omega – 3 masnih kiselina na zdravlje srca i krvnih žila.

U 2013. godini francuski kardiolog Michel de Lorgeril je u časopisu BMC Medicine objavio mišljenje u kojem se osvrnuo na rezultate novih studija koje su se bavile proučavanjem utjecaja omega – 3 masnih kiselina na zdravlje srca i krvnih žila. Michel de Lorgeril je poznati znanstvenik koji je prvi ponudio objašnjenje za francuski paradoks – smanjenu učestalost kardiovaskularnih bolesti u Francuza unatoč uživanju u hrani i piću.

Neočekivani rezultati studija nakon 2005. godine

Analizirajući studije koje su se bavile ispitivanjem učinkovitosti omega – 3 masnih kiselina, autor je zaključio kako studije objavljene nakon 2005. godine pokazuju suprotne rezultate od očekivanih. Naime, do 2005. godine mnoge su studije pružile jasne dokaze o učinkovitosti unosa omega – 3 masnih kiselina u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti. Tu su činjenicu potkrijepile metaanalize prospektivnih i kliničkih studija što je dovelo do zaključka da unos od 250 mg dnevno EPA + DHA smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila (CVD) za 36 %. Posljedično tome predloženo je da se omega – 3 indeks uzme kao pretkazatelj komplikacija CVD. Omega – 3 indeks pokazatelj je raspoloživosti omega – 3 masnih kiselina o čemu ovisi ugradnja u ciljna tkiva, a predstavlja sadržaj blagotvornih EPA i DHA masnih kiselina u crvenim krvnim zrncima izražen kao postotak ukupnih masnih kiselina. Ovaj koncept nam kazuje da koristi od unosa omega – 3 masnih kiselina u zaštiti od CVD imaju osobe s niskim omega – 3 indeksom, ali ne i one osobe koje zbog nekih drugih razloga imaju povišen rizik od CVD primjerice zbog pušenja, što znači da su omege nutrijent i nemaju svojstva lijeka. Suprotno očekivanjima, studije objavljene nakon 2005. ne pokazuju da omege ostvaruju zaštitni učinak. Razlozi ovakvog ishoda mogu se objasniti da se populacija koja se testira promijenila – odnosno promijenio se njihov omega -3 status i sada je viši nego ranije. Također, upotreba lijekova statina danas je vrlo raširena, dok je u ranije objavljenim kliničkim istraživanjima terapija statinima bila rijetkost. S druge strane, najnovije epidemiološke studije o utjecaju unosa omega – 3 masnih kiselina i dalje nam pokazuju kako omege ostvaruju zaštitan učinak, odnosno unos omega – 3 masnih kiselina je u negativnoj korelaciji s rizikom od CVD.

 Podjela novijih kliničkih studija

Pomno analizirajući novije kliničke studije može se zaključiti kako one obiluju manjkavostima. Primjerice, studija DART-2 iz 2003. ima velike greške u dizajnu: prekinuta je nakon 1 godine, nema pravu kontrolnu skupinu, nema placeba i nije slijepa. Također, često citirana studija iz 2008. godine Wilhelm et al. je izuzetno kratka i u njoj je sudjelovao mali broj ispitanika. Prema mišljenju kardiologa de Lorgerila studije bi trebalo podijeliti na one prije i poslije sistemske upotrebe statina. U vremenu prije statina objavljene su tri velike studije DART i GISSI te Lyon Heart Study koje su zabilježile značajno blagotvorno djelovanje omega.  

Kako statini utječu na omege i obratno?

Studija GISSI-HF objavljena 2008. je proučavala utjecaj omega – 3 neovisno o utjecaju statina i objavila kako ni jedna ni druga terapija nemaju utjecaja. Iz toga se može zaključiti kako postoji mogućnost da se statini i omege recipročno inhibiraju. Postoji teorija kako statini pružaju jaku zaštitu od kardiovaskularnih incidenata te da zbog toga omege ne pokazuju blagotvoran učinak. No tu teoriju pobila je studija iz 2007. godine (Corona grupa) koja je uspoređivala utjecaj statina sa placebom bez unosa omega i statini opet nisu imali učinka na smanjenje rizika od kardiovaskularnih incidenata.  2007. godine uveden je New Clinical Trial Regulation koji je postrožio uvjete izrade kliničkih studija i zanimljivo je da nakon uvođenja novih pravila izvođenja, studije koje su proučavale učinkovitost statina (rosuvastatin) u sprječavanju kardiovaskularnih incidenata ne idu statinima u prilog.

Predloženo je nekoliko mehanizama na koji način statini i omege ulaze u interakcije, a jedan od njih je utjecaj statina na povišenje arahidonske kiseline, omega – 6 masne kiseline koja se s omega – 3 masnim kiselinama natječe u organizmu, a visok udio omega – 6 djeluje nepovoljno na zdravlje srca i krvnih žila.

Zaključak

Kod osoba koje unose statine, unos omega – 3 masnih kiselina u obliku dodataka prehrani nema učinka, stoga po svemu sudeći statini bi mogli biti odgovorni za nedostatak dokaza za blagotvorno djelovanje omega – 3 masnih kiselina. Danas osobe imaju bolji status omega – 3 masnih kiselina, unose više ribe u prehrani što se odražava i u istraživanjima koja ne potvrđuju blagotvorno djelovanje dodatnog unosa omega – 3 masnih kiselina. Smatra se kako bi se omega – 3 masne kiseline trebale preporučiti svim osobama koje boluju od bolesti srca i krvnih žila jer se na taj način može nadoknaditi potencijalni deficit tih važnih masnih kiselina i time smanjiti rizik od kardiovaskularnih incidenata dok osobe u riziku ne promijene životne navike.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Akutna ozljeda meniska

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje. U slučaju ako dođe do akutnog ukočenja pokreta u koljenu, dakle kada nije moguće pomicati koljeno, operaciju meniska treba obaviti što prije, tj. unutar nekoliko dana od ozljede. U drugim slučajevima, gdje postoji indikacija za operaciju, koljeno bi trebalo operirati unutar 6 tjedana kako bi se poboljšale mogućnosti zacijeljena ozljede i postigli dobri […]

Escherichia coli

Hospitalne mokraćne infekcije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteInfekcija mokraćnog sustava najčešće nastaje fekalnom florom (npr. bakterijom iz crijeva – Escherichia coli) u izvanbolničkoj populaciji. Nasuprot tome postoje tzv. bolničke ili hospitalne infekcije mokraćnog sustava. Hospitalnom infekcijom smatra se svaka ona infekcija koja nije postojala prije hospitalizacije, a nastala je kao posljedica nekog dijagnostičkog ili terapijskog postupka. Svaka veća bolnica ima svoju službu […]

Aneurizma aorte

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Pretilost

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Eritrociti

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Muškarci

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D