Urički artritis – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Jedini siguran način da se dijagnosticira giht jest mikroskopska analiza zglobne tekućine (artrocenteza) gdje se kod ovih bolesnika mogu pronaći kristali mokraćne kiseline.

Dijagnoza bolesti

Jedini siguran način da se dijagnosticira giht jest mikroskopska analiza zglobne tekućine (artrocenteza) gdje se kod ovih bolesnika mogu pronaći kristali mokraćne kiseline. No, kod bolesnika s izrazito natečenim, crvenim, bolnim palcem, teško je dobiti uzorak zglobne tekućine, pa se dijagnoza može obavitiputem krvnih pretraga gdje mjerimo koncentraciju mokraćne kiseline u krvi. No, kod nekih ljudi je prisutna povišena razina mokraćne kiseline u krvi, ali nikada ne dožive giht. A neki ljudi imaju znakove i simptome gihta, ali nemaju povišenu razinu mokraćne kiseline u krvi. Osim artrocenteze i krvnih pretraga u postavljanju dijagnoze su nam korisni i medicinska anamneza i liječnički pregled, te rendgenske snimke kostiju. Rendgenske snimke kostiju ruku i nogu su nam korisne u kasnim fazama bolesti kad se razviju urični tofi koji se na RTG snimci vide kao okrugla svijetla područja. RTG snimke nam mogu pomoći isključiti druge uzroke artritisa koji mogu davati slične simptome poput reumatoidnog  ili infekcijskog artritisa.

Opće mjere i liječenje akutnog napada

Ciljevi liječenja gihta su brzo ublažavanje boli i smirivanje akutnog napada bolesti, te sprečavanje budućih napada gihta i dugoročnih komplikacije, kao što su urični tofi i oštećenje bubrega. Prvo treba zaštititi zahvaćeni zglob od mogućih ozljeda i staviti hladan oblog. Nakon toga se obično uključuju lijekovi. Razlikujemo dvije skupine lijekova koje koristimo kod ovih bolesnika: lijekovi za ublaživane akutnog napada bolesti i lijekovi za smanjenje koncentracije mokraćne kiseline u krvi.
Osim lijekova nam je važna i dijeta. Budući da je urična kiselina krajnji proizvod metabolizma purina (bjelančevine životinjskih i biljnih organizama), izbjegavanjem namirnica bogatim purinima možemo izbjeći stvaranje povećane koncentracije urične kiseline u krvi. Također je bitna i redukcija masti u prehrani, te u slučaju pretilosti tjelesnu težinu bi trebalo dovesti do idealnih vrijednosti. Alkohol može dovesti do akutnog napadaja gihta, stoga se u akutnom stadiju treba potpuno izbjegavati, a poslije se može uzimati u manjim količinama (dnevno ne više od 0,25l pive ili 1 čaše crnog vina).

Lijekovi u liječenju akutnog napadaja gihta

Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR). Ovi lijekovi smanjuju upalu i bol kod ovih bolesnika. Prvo se daju veće doze lijeka sa svrhom zaustavljanja akutnog napadaja, nakon čega slijedi smanjivanje doze lijeka sa svrhom sprječavanja budućih napadaja. Od lijekova se koriste: ibuprofen (Neofen forte), naproxen kao i indometacin. Nuspojave su im: bol u želucu, krvarenje iz probavnog sustava i razvoj ulkusa (čira).
Izbjegavajte acetil-salicilnu kiselinu (aspirin) budući da može dovesti do povećanja koncentracije mokraćne kiseline u krvi i pogoršati simptome.
Kolhicin. Ukoliko niste u mogućnosti uzimati NSAR lijekove, preporuča se korištenje kolhicina, analgetika koji učinkovito smanjuje bol kod gihta – pogotovo u akutnoj fazi. Nuspojave su mu: mučnina, povraćanje i proljev. Nakon prolaska akutnog napadaja gihta, kolhicin se može koristiti u niskoj dnevnoj dozi u svrhu sprječavanja budućih napadaja bolesti.
Kortikosteroidi. Kortikosteroidni lijekovi, poput  prednizona,smanjuju upalu i bol kod akutnog napadaja gihta. Mogu se primijeniti u obliku tableta ili u obliku lokalnih infiltracija u zglob. Najčešće se apliciraju u zglob prilikom uzimanja uzorka zglobne tekućine za analizu. Kortikosteroidi su uglavnom rezervirane za ljude koji ne mogu uzimati ili NSAR lijekove ili kolhicin. Nuspojave kortikosteroida mogu uključivati smanjivanje koštane mase, loše zacjeljivanje rana i slabljenje imunološke obrane organizma. Da bi se smanjio rizik od ovih ozbiljnih nuspojava, primijeniti će se najniža dozu koja kontrolira simptome bolesti i uzimati će se u najkraćem mogućem roku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s protruzijama i ekstruzijom diska uz kompresiju živca?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?