Sjögrenov sindrom – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rana dijagnoza i liječenje Sjögrenovog sindroma važni su u sprječavanju komplikacija bolesti. No, rano dijagnosticiranje često može biti teško, budući da se simptomi SS-a preklapaju.

Dijagnoza bolesti

Rana dijagnoza i liječenje Sjögrenovog sindroma važni su u sprječavanju komplikacija bolesti. No, rano dijagnosticiranje često može biti teško, budući da se simptomi SS-a preklapaju sa simptomima drugih bolesti, primjerice sustavnim eritemskim lupusom (SLE), reumatoidnim artritisom (RA), fibromijalgijom, sindrom kroničnog umora i multiplom sklerozom. Suhoća usne šupljine može biti i nuspojava određenih lijekova kao što su antidepresivi i lijekovi za visoki krvni tlak. Stoga ne čudi činjenica da se SS najčešće dijagnosticira u prosjeku od 6.5 godina nakon pojave prvih simptoma.

Svaki dijagnostički postupak kreće razgovorom s liječnikom i kliničkim pregledom. Važno je naglasiti kakve simptomebolesti imate, bolujete li od kakvih drugih bolesti, postoji li kakvo nasljeđe u obitelji i koje lijekove uzimate. Za postavljenje dijagnoze potreban je klinički pregled kojim se ustanovljuje suhoća očiju i usne šupljine, te povećane žlijezde slinovnice.

Proizvodnja sline se mjeri pomoću nekoliko testova koji utvrđuju kolika se količina sline proizvede tijekom određenog vremenskog razdoblja. Proizvodnja suza se mjeri na dva načina: Schirmerovim testom koji mjeri proizvodnju suza  putem tankog papira i ukapavanjem određenih boja u oko, nakon čega se gledaju suha mjesta na površini oka.

Od radioloških pretraga koriste se: scintigrafija žlijezda slinovnica, gdje se ispituje njihov rad i sijalografija, pretraga gdje se roentgenskim (RTG) zrakama snimaju slinovnice nakon što se u njih ubrizga kontrastno sredstvo. Osim navedenih pretraga koristi se i biopsija navedenih žlijezda. Bolesnici sa SS-om stvaraju veliku količinu protutijela protiv vlastitih tkiva (autoantitijela) koja se mogu detektirati u krvi. Najčeće se javljaju: ANA (anti-nuklearna antitijela), RF (reumatoidni faktor), Ro i La antitjela, tiroidna antitjela (antitijela protiv tkiva štitne žlijezde), te povišeni imunoglobulini. Osim navedenih autoantitjela u krvnim testovima nalazimo i povišenu sedimentacija eritrocita i CRP (C-reaktivni protein), koji govore u prilog upalnog zbivanja u organizmu. No, da bih nekome sa sigurnošću mogli utvrditi dijagnozu SS-a moramo se držati međunarodnih klasifikacijskih kriterija za ovaj sindrom.

Liječenje – opće mjere

Liječenje bolesnika sa Sjögrenovim sindrom usmjereno je prema smanjivanju simptoma bolesti i  prevenciji komplikacija kao što su infekcije. Ne postoji specifičan lijek za Sjögrenov sindrom, no simptomi se mogu uspješno tretirati. Suhe oči se mogu navlažiti umjetnim suzama po danu i mastima za oko po noći. Preporuča se i nošenje zaštitnih sunčanih naočala, koje smanjuju isušivanje očiju ili prozirnih zaštitnih naočala kada nema jakog sunca. Za suha usta potrebno je neprestano piti tekućinu, žvakati žvakaće gume ili koristiti tekućine za ispiranje usne šupljine. Dobro je piti mineralnu vod kako bi se stimulirao protok sline. Lijekove koji smanjuju lučenje pljuvačke, kao što su dekongestivi (kapi za začepljen nos) i antihistaminici (lijekovi za alergiju) treba izbjegavati budući da mogu pogoršati stanje. Dobra higijena zubi, korištenje medicinske zubne paste i česti posjeti zubaru mogu smanjiti propadanje zubi i bolesti desni. Bolne i otečene žlijezde slinovnice mogu se liječiti analgeticima (lijekovima za bol), a korisni su i topli oblozi. Nosni sprejevi (s morskom vodom) mogu pomoći pri ublažavanju suhoće u nosu. Za umanjivanje suhoće mokraćno-spolnih organa može se koristiti lubrikant prilikom spolnog odnosa. Bolovi u zglobovima se mogu spriječiti vježbanjem u bazenu s toplom vodom, hodanjem i vožnjom biciklom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s protruzijama i ekstruzijom diska uz kompresiju živca?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]