Krajem 2011. god. objavljene su nove smjernice Europskog kardiološkog društva za liječenje dilslipidemije kao jednog od ključnih rizičnih čimbenika kardiovaskularnog oboljenja.
Krajem 2011. god. objavljene su nove smjernice Europskog kardiološkog društva za liječenje dilslipidemije kao jednog od ključnih rizičnih čimbenika kardiovaskularnog oboljenja (glavnog “ubojice” hrvatskih građana) u kojima je ponovno naglašena činjenica što se tiče kolesterola koja je potvrđena u brojnim studijama – Što niže to bolje! Dakle, prevencija kardiovaskualrnog oboljenja je kao plesanje limba: morate pronaći kako nisko možete ići.
Sniziti LDL kolesterol (“zločesti” kolesterol) čini se da je poprilično jednostavno. Postoje lijekovi koji se zovu statini, a koji pouzdano snižavaju kolesterol, međutim stvar samo donekle funkcionira ukoliko se ne promjene životne navike, a posebno način uzimanja namirnica (čini se da je danas više nego ikad aktualna uzrečica: Jesi ono što jedeš).
Od kuda početi? Posjetite Vašeg doktora obiteljske medicine i zatražite kolesterolski profil u krvi (vrijednost ukupnog kolesterola, LDL-a, HDL-a i triglicerida) te proračun ukupnog kardiovaskualrnog rizika za sljedećih 10 godina. Postoje jednostavne tablice kojim se individualno procjenjuje kardiovaskualrni rizik temeljem dobi, spola, vrijednosti LDL-a, arterijskog tlaka te pušenja. Ukoliko je procjenjeni rizk viši od granice tolerancije (pojednostavljeno rečeno ukolikoje vjerojatnost da dobite infarkt srca ili moždani udar u sljedećih deset godina povišen) potrebno je nešto učiniti. Temelj svake zdravstvene intervencije sa ciljem snižavanja kolesterola je promjena načina života u sklopu kojeg je jedna od najbitinijih stavki promjena načina uzimanja namirnica (naizgled jednostavna stvar, ali u praksi ponekad vrlo teško provediva).
Prema tome, može li eventualno zdjela zobenih pahuljica, šaka orašastih plodova ili čak pečeni krumpir preliven margarinom (obogaćenim sterolima i stanolima) pomoći u snižavanju vašeg kolesterola – odgovor je može, a kratke upute o tome daju i mnoge internetske stranice najpoznatijih svjetskih klinika. Čuvena Mayo klinika preporuča slijedeće grupe namirnica koje pomažu sniziti kolesterol ili na drugi način snižavaju kardiovaskualrni rizik:
Zob (u obliku zobene kaše ili zobenih pahuljica) i ostale namirnice bogate vodotopivim vlaknima
Zob sadržava vlakna topiva u vodi koja reduciraju apsorpciju kolesterola. Pet do 10 grama vlakana snižavaLDL kolesterol. Šalica i pol zobene kaše (ili ekvivalentna količina zobenih pahuljica) osigurava 6 grama vlakana. Ako tome dodate voće (npr. bananu ) osiguravate dnevnu potrebu vlakana.
Riba i omega-3 masne kiseline
Jedeći ribe sa visokom količinim omega-3 masnih kiselina snizuje se ukupni kardiovaskularni mortalitet snižavajući arterijski tlak i smanjujući vjerojatnost stvaranja krvnog ugruška (benefit je veći kod bolesnika koji su već preboljeli infarkt miokarda – sekundarna prevencija). Prepurčeno je tjedno najmanje u dva navrata konzumirati riblji obrok. Ribe koje su bogate omega-3 masnim kiselinama su pojednostavljeno govoreći “plave” ribe (srdela, skuša, tuna, losos, itd.)
Orašasti plodovi
Plodovi pout oraha i bademabogati su višestrukonezasićenim masnim kiselinama koje mogu sniziti razinu kolesterola u krvi. Prema preporukama FDA (Food and Drug Administration – krovna državna agencija za hranu i lijekove u SAD) 42.5 grama orašastih plodova (jedna puna šaka) snižava rizik kardiovaskularnog oboljenja. Discipliniranom prehranom bogatom orašastim plodovima, grahoricama i vlaknastim žitaricama mogu se postići bolji rezultati u snižavanju lošeg kolesterola nego dijetom sa smanjenim unosom masti iako se u oba slučaja radi o vegetarijanskoj prehrani, pokazalo je kanadsko istraživanje.
Maslinovo ulje
Ekstra djevičansko maslinovo ulje sadržava moćnu mješavinu antioksidansa koji snižavaju LDL kolesterol. Potrebno je oko 2 velike žlice maslinovog ulja dnevno (u zamjenu za jednaku količinu drugih izvora masti u prehrani) da se postigne pozitivni utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila.
Namirnice obogaćene biljnim sterolima i stanolima
Na tržištu danas postoje namirnice (npr. margarini, jogurti, voćni sokovi) koje su obogaćene biljnim sterolima i stanolima (tvari pronađene u biljkama koje blokiraju absorpcju kolesterola). Za zdravstveni efekt takvih namirnica potrebno ih je konzumirati u količini od oko 2 grama dnevno što je ekvivalentno oko 240 ml narančinog soka obogaćenog nevedenim tvarima.
Ostale promjene u konzumaciji hrane
Potrebno je izbjegavati veće količine hrane te izbjegavati veće količine zasićenih i tzv. “trans” masnih kiselina (nalaze se u crvenom mesu, punomasnim mliječnim proizvodima, pojedinim vrstama margarina te u pekarskim prerađevinama) jer one povisuju razinu LDL-a (“zločestog kolesterola”), a snižavaju razinu HDL-a (“dobrog kolesterola”).
»Nema dvojbi da su statini bitno pridonijeli kontroli kardiovaskularnih bolesti«, kazao je voditelj istraživanja David Jenkins koji je sa svojim timom želio utvrditi koliko na smanjenje kolesterola utječe hrana koju se smatra najmoćnijom u snižavanju lošeg kolesterola bez istodobnog uzimanja statina.
Prema istraživanju objavljenom u Journal of the American Medical Association u tri skupine podijeljeno je ukupno 350 osoba s visokim kolesterolom. Jedna je skupina šest mjeseci imala vegetarijansku prehranu temeljenu na smanjenju unosa masti, dok su druge dvije imale također vegetarijansku prehranu u kojoj su bili uključeni proizvodi poput mlijeka od soje, tofua, orašastih plodova, zobi, graška i graha.
Nakon šest mjeseci u prvoj je skupini loš kolesterol prosječno pao za 8 mg/dl dok je u druge dvije skupine pao za 24 mg/dl.
Kod svih ispitanika početna je vrijednost lošeg kolesterola bila 170 mg/dl. Po kanadskim standardima sve vrijednosti iznad 160 smatraju se visokima.
Jedan od pet sudionika istraživanja odustao je prije punih šest mjeseci a oni koji su ostali u programu ulagali su puno napora kako bi se držali režima prehrane, navode istraživači.
»Mnogo ljudi oslanja se na lijekove no promjena prehrane moćno je oružje«, komentira istraživanje nutricionist Yungsheng Ma s medicinskog fakulteta sveučilišta u Massachusettsu.
Jenkins kaže da je tek ostalo utvrditi kakav učinak imaju istodobne promjene u prehrani i uzimanje statina.
Jedna od četiri odrasle osobe starije od 45 godina u SAD troši lijekove za smanjivanje kolesterola.
U borbi protiv povišenog kardiovaskularnog rizika promjena dijetetskog režima je osnovna mjera, ali to ne znači da zamjenjuje eventulano propisani lijek za snižavanje kolesterola, ali Isto tako je potrebna ukoliko uzimate lijek koji vam je propisao liječnik obiteljske medicine ili specijalist.
Jedna od preostalih većih investicija za zdravlje u današnjem Svijetu je upravo snižavanje kolesterola u krvi. Nedavno objavljene studije su pokazale da za svaki postotak za koji snizite razinu kolesterola, rizik kardiovaskualrnog oboljenje se snizuje za oko 2%. Čini se kao dobro ulaganje: povratak uloženog je dvostruk!
Reference
- Reiner Ž, Catapano A, De Backer G, Graham, Taskinen M, Wiklund O, Agewall S, Alegria E, Chapman M, Durrington¸P, Erdine S, Halcox J, Hobbs R, Kjekshus J, Filardi P, Riccardi G, Storey F, Wood D ESC/EAS Guidelines for the managementof dyslipidaemias. The Task Force for the management of dyslipidaemias of the European Society of Cardiology (ESC) and the European Atherosclerosis Society (EAS). European Heart Journal (2011) 32, 1769–1818
- Allender S, Scarborough P, Peto V, Rayner M, Leal J, Luengo-Fernandez R, Gray A. European cardiovascular disease statistics, 2008 ed. European Heart Network 2008.
- Pyorala K, De Backer G, Graham I, Poole-Wilson P, Wood D. Prevention of coronary heart disease in clinical practice: recommendations of the Task Force of the European Society of Cardiology European Atherosclerosis Society European Society of Hypertension. Atherosclerosis 1994;110:121 –161.
- Wood D, De Backer G, Faergeman O, Graham I, Mancia G, Pyo¨ ra¨la¨ K. Prevention of coronary heart disease in clinical practice. Recommendations of the Second Joint Task Force of European and other Societies on coronary prevention. Eur Heart J 1998;19:1434 – 1503.
- De Backer G, Ambrosioni E, Borch-Johnsen K, Brotons C, Cifkova R, Dallongeville J, Ebrahim S, Faergeman O, Graham I, Mancia G, Cats VM, Orth-Gomer K, Perk J, Pyo¨ ra¨la¨ K, Rodicio JL, Sans S, Sansoy V, Sechtem U, Silber S, Thomsen T, Wood D. European guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: third joint task force of European and other societies on cardiovascular disease prevention in clinical practice (constituted by representatives of eight societies and by invited experts). Eur J Cardiovasc Prev Rehabil 2003;10:S1 –S78.
- Graham I, Atar D, Borch-Johnsen K, Boysen G, Burell G, Cifkova R, Dallongeville J, De Backer G, Ebrahim S, Gjelsvik B, Herrmann-Lingen C, Hoes A, Humphries S, Knapton M, Perk J, Priori SG, Pyorala K, Reiner Z, Ruilope L, Sans-Menendez S, Op Reimer WS, Weissberg P, Wood D, Yarnell J, Zamorano JL, Walma E, Fitzgerald T, Cooney MT, Dudina A, Vahanian A, Camm J, De Caterina R, Dean V, Dickstein K, Funck-Brentano C, Filippatos G, Hellemans I, Kristensen SD, McGregor K, Sechtem U, Silber S, Tendera M, Widimsky P, Zamorano JL, Altiner A, Bonora E, Durrington PN, Fagard R, Giampaoli S, Hemingway H, Hakansson J, Kjeldsen SE, Larsen L, Mancia G, Manolis AJ, Orth-Gomer K, Pedersen T, Rayner M, Ryden L, Sammut M, Schneiderman N, Stalenhoef AF, Tokgo¨ zoglu L, Wiklund O, Zampelas A. European guidelines on cardiovascular disease prevention in clinicalpractice: Fourth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and other societies. Eur J Cardiovasc Prev Rehabil 2007;14(Suppl 2):S1 –S113.
- Cooney MT, Dudina AL, Graham IM. Value and limitations of existing scores for the assessment of cardiovascular risk. A review for clinicians. J Am Coll Cardiol 2009;54:1209 –1227.
- Cooney MT, Dudina A, d’Agostino R, Graham IM. Cardiovascular risk estimation systems in primary prevention. Do they differ? Do they make a difference? Can we see the future? Circulation 2010;122:300 –310. 8. Conroy R, Pyorala K, Fitzgerald AP, Sans S, Menotti A, De Backer G, De Bacquer D, Ducimetie`re P, Jousilahti P, Keil U, Njølstad I, Oganov RG, Thomsen T, Tunstall-Pedoe H, Tverdal A, Wedel H, Whincup P, Wilhelmsen L, Graham I. Estimation of ten-year risk of fatal cardiovascular disease in Europe: the SCORE project. Eur Heart J 2003;24:987 – 1003.
- D’Agostino RB Sr, Vasan RS, Pencina MJ, Wolf PA, Cobain M, Massaro JM, Kannel WB. General cardiovascular risk profile for use in primary care: the Framingham Heart Study. Circulation 2008;117:743 –753.
- Cooney M, Dudina A, Bacquer DD, Fitzgerald A, Conroy R, Sans S, Menotti A, Backer GD, Jousilahti P, Keil U, Thomsen T, Whincup P, Graham I. How much does HDL cholesterol add to risk estimation? A report from the SCORE investigators. Eur J Cardiovasc Prev Rehabil 2009;16:304 –314.
- Cooney MT, Dudina A, De Bacquer D, Wilhelmsen L, Sans S, Menotti A, De Backer G, Jousilahti P, Keil U, Thomsen T, Whincup P, Graham I M. HDL cholesterol protects against cardiovascular disease in both genders, at all ages and at all levels of risk. Atherosclerosis 2009;206:611 –616.
- Bansal S, Buring JE, Rifai N, Mora S, Sacks FM, Ridker PM. Fasting compared with nonfasting triglycerides and risk of cardiovascular events in women. JAMA 2007; 298:309 –316.
23.12.2015
