Slabokrvnost zbog manjka željeza

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Anemija (ili slabokrvnost) je jedan od najčešćih poremećaja u medicini. Od mnogih vrsta anemije najčešća je anemija zbog manjka željeza (sideropenijska anemija). Zbog velike učestalosti.

Anemija (ili slabokrvnost) je jedan od najčešćih poremećaja u medicini. Od mnogih vrsta anemije najčešća je anemija zbog manjka željeza (sideropenijska anemija). Zbog velike učestalosti sideropenijska anemija je značajan javnozdravstveni problem.

Kako prepoznati slabokrvnost

Brojni su znaci slabokrvnosti: opći umor, brzo umaranje pri naporu omaglica glavobolja, nedostatak koncentracije i usporavanje misaonih radnji, pospanost, osjećaj nedostatka zraka, ubrzan rad i lupanje srca, blijeda koža, pečenje jezika, osjećaj hladnoće, niski tlak, smanjenje radne sposobnosti, smanjena otpornost na zarazne bolesti. Anemične osobe su blijede, u većini slučajeva uočava se gladak i crven jezik zbog upalnih promjena jezika, a ponekad i želuca, te rane u kutovima usana. Nekad se vide i promjene na noktima koji su lomljivi i udubljeni. Posebno je opasna anemija kod djece koja može dovesti do zastoja u razvoju uz smanjenu mogućnost koncentracije i pamćenja, slabije tjelesne sposobnosti, smanjene otpornosti prema bolestima, usporenog rasta itd. Kod nas čak 7-16% djece školske dobi ima sideropenijsku anemiju, što je poglavito posljedica smanjenog unosa svježeg voća i povrća, mlijeka i mesa.

U laboratorijskim nalazima krvi kod sideropenijske anemije uočava se smanjena vrijednost hemoglobina, crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) uz snižene vrijednosti veličine eritrocita (MCV) i željeza u krvi, a povećane su vrijednosti kapaciteta vezanje željeza u krvi (UIBC, TIBC). Smanjene su zalihe željeza u tkivima što se očituje kao snižena koncentracija feritina u krvi. Sideropenijska anemija nastaje postupno. Prvo dolazi do gubitka zaliha željeza u tijelu, a hemoglobin i željezo u krvnim nalazima još su normalnih vrijednosti, potom se javlja pad vrijednosti željeza u krvi, a tek potom pad hemoglobina, odnosno anemija.

Manjak željeza kao uzrok anemije

Sideropenijska anemija posljedica je manjka željeza u organizmu, bilo zbog smanjenog unosa ili iskoristivosti u crijevu, bilo zbog povećanog gubitka željeza ili povećanih potreba za njim. Glavni uzroci ove anemije su nedovoljan unos željeza hranom (npr. vegetarijanci, socijalne okolnosti itd.), smanjena iskoristivosti željeza zbog bolesti crijeva, povećana potreba za željezom (trudnoća, dojenje, ubrzani rast) te dugotrajna krvarenja kojima se gubi željezo. Iskorištavanje željeza povećano je zbog rasta u dojenačkoj dobi i pubertetu. Manjak željeza u starijih i siromašnijih osoba uzrokovan je neodgovarajućom prehranom. Anemija može nastati i zbog povećanog gubitka željeza kod krvarenja, primjerice putem menstrualnih ciklusa kod žena u reproduktivnom razdoblju. Kod svih muškarca i onih žena koje više nisu u generativnoj dobi uzrok je sideropenijske anemije najčešće je neprimjetno dugotrajno krvarenje iz probavne cijevi, pa kod takvih bolesnika treba ispitati cijeli probavni trakt (a kod žena napraviti i ginekološki pregled), kako bi se što ranije otkrio uzrok krvarenja, koji može biti i maligna bolest. Prirodno se dio željeza osim krvarenjem gubi i ljuštenjem kože i sluznica.
Željezo je metal koji se prirodno nalazi u hrani kao dvovalentni ili trovalentni ion. U organizmu se taloži u vrlo malim količinama, a kada se pokaže potreba za željezom ono se troši iz zaliha. Tek kada dođe vrijeme da se zalihe ponovo napune, apsorpcija se pojača, te organizam, ukoliko su prehrambeni izvori adekvatni, nadomješta izgubljene zalihe. Željeza u tijelu najviše ima u hemoglobinu (oko 2.5 g), zatim u mišićima (0.5 g), te u imunološkom sustavu (do 1.0 g). Hranom čovjek unese od 12-20 mg željeza dnevno. Od toga u organizam ulazi tek 5-10 % željeza. Željezo je široko rasprostranjeno u namirnicama, te je potrebne dnevne količine moguće osigurati pravilnom prehranom. Dnevno potrebe za željezom su kod muškaraca oko 1 mg, kod žena generativne dobi oko 2 mg, u trudnoći 3 mg na dan. Apsorpcija željeza počinje u želucu, dok se najviše željeza apsorbira u dvanaesniku. Željezo se najbolje apsorbira natašte. Najviše željeza ima u mesu (osobito jetri, iznutricama, crvenom mesu poput govedine, teletine), kvascu, jaju, špinatu i drugom lisnatom povrću (brokula), ribi, mahunarkama (grašak, grah), cikli, voću (bademima, marelicama, šipku, grožđu, smokvama itd). Crveno meso (govedina, svinjetina, janjetine) prije pripreme ima crvenu boju zbog mišićnog proteina – mioglobina koji je značajan izvor željeza u hrani. Bijelo pileće meso sadrži najmanje, a govedina najviše mioglobina.

Liječenje sideropenijske anemije

Ukoliko je došlo do krvarenja iz probavnog trakta potrebno je zaustaviti krvarenje i/ili operativno odstraniti uzrok krvarenja. U žena s obilnim i produženim menstruacijama treba regulirati menstrualne cikluse.

Nedostatak željeza se nadoknađuje preparatima željeza u obliku tableta i otopina u dozi 100-200 mg na dan, natašte, prije jela, radi bolje apsorpcije. Nakon postizanja normalnih vrijednosti hemoglobina savjetuje se nastaviti uzimati preparat željeza kroz slijedećih 1-3 mjeseca, da bi se popunile zalihe željeza u organizmu. Kod težih oblika potrebno je uzimati preparate željeza minimalno kroz 3 mjeseca, pa i do 6 mjeseci. Odgovor na liječenje je porast vrijednosti hemoglobina i bolesnikovo subjektivno poboljšanje. Nažalost, moguće su nuspojave preparata željeza poput bolova u želucu, mučnine, proljeva i zatvora. U tim slučajevima treba nastaviti uzimati željezo uz smanjenje doze. Kod uzimanja preparata željeza obično se javi crna boja stolice, što nije štetna pojava. Preporuča se za vrijeme uzimanja preparata željeza uzimati i vitamin C jer se time djeluje na bolju apsorpciju željeza iz probavnog trakta. Iznimno, ako bolesnik vrlo teško podnosi željezo davano na usta, može se  dati intravenozno željezo.
 
Kako spriječiti nastanak sideropenijske anemije

Potrebno je jesti raznoliku hranu i u svoju prehranu uvrstiti namirnice bogate željezom i one koje pomažu njegovu apsorpciju. Glavni su prirodni izvori željeza u hrani meso, riba, jetra, jaja, zeleno lisnato povrće, mahunarke, svježe voće. Dnevni obroci trebaju sadržavati dovoljne količine svježeg voća i povrća jer te namirnice sadrže vitamin C koji pospješuje apsorpciju željeza. Kavu, čaj, kakao i preparate kalcija savjetuje se konzumirati najmanje jedan sat prije ili poslije obroka jer te tvari otežavaju apsorpciju željeza. Potrebno je ograničiti unos hrane bogate ugljikohidratima (tjestenina, riža, kolači, šećer) istodobno sa namirnicama koje su bogate željezom. Kod stanja koja zahtijevaju pojačan utrošak željeza poput trudnoće, dojenja, izrazitih tjelesnih napora, potrebno je, bez obzira na vrijednost hemoglobina, uzeti nadomjestak željeza u obliku tableta ili otopina. Isto se savjetuje kod obilnih  menstruacijskih gubitaka krvi, primjerice može se uzimati preparat željeza tijekom menstruacije. Samo jedna tableta sadrži više željeza nego namirnice najbogatije željezom, a količine željeza koje možemo priskrbiti obrocima su daleko ispod količina koje treba nadomjestiti. Kod osoba koje su sklonije nastanku sideropenijske anemije (žene u generativnoj dobi, djeca, starci, vegetarijanci) potrebno je raditi redovite laboratorijske analize krvi. Sprečavanje slabokrvnosti pridonosi boljem zdravlju, boljoj tjelesnoj kondiciji, te sposobnosti učenja i pamćenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D