Kolin – nove spoznaje o važnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Novo istraživanje objavljeno u časopisu The FASEB pokazalo je kako konzumacija većih količina kolina tijekom trudnoće može smanjiti osjetljivost potomaka na bolesti povezane sa stresom.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu The FASEB pokazalo je kako konzumacija većih količina kolina tijekom trudnoće može smanjiti osjetljivost potomaka na bolesti povezane sa stresom te kronična stanja poput hipertenzije kasnije u životu. Otkriveno je kako povećan unos kolina prehranom utječe na osovinu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA osovina), koja kontrolira doslovno sve hormonske aktivnosti u organizmu. Pa tako utječe i na razinu kortizola koji predstavlja odgovor na stres te regulira metabolizam. Više kolina u majčinoj prehrani dovodi do manje koncentracije kortizola u fetusu. Ranija istraživanja su dovela u vezu ranu izloženost kortizolu i povećani rizik novorođenčadi za razvoj metaboličkih bolesti ili bolesti povezanih sa stresom kasnije u životu. Ovo je istraživanje pružilo još jedan dokaz zbog kojeg bi se uskoro, ženama koje žele zatrudnjeti i trudnicama, mogle početi davati preporuke o unosu kolina slične preporukama o unosu folne kiseline.

Uloga kolina u zdravlju

Iako je otkriven davne 1862. godine, tek je nakon više od jednog stoljeća prepoznat kao esencijalni nutrijent. Na temelju studija koje su zabilježile oštećenja jetre kod niskog unosa kolina prehranom, 1998. godine proglašen je esencijalnim nutrijentom. Kolin je potreban za funkcioniranje jetre i mozga, sudjeluje u metabolizmu lipida te igra važnu ulogu u sastavu stanične membrane i njenoj regeneraciji.

Najnovija istraživanja pokazuju kako je kolin važan za zdravlje ljudi tijekom cijelog životnog ciklusa počevši od razvoja mozga i leđne moždine kod fetusa. Poput folne kiseline, kolin je važno unositi i prije nego što majka sazna da je trudna kako ne bi došlo do oštećenja neuralne cijevi. Kod odraslih, povišeni unos kolina, poput folne kiseline, snižava razinu homocisteina u krvi koji se povezuje i s povišenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, propadanja kognitivnih funkcija i prijeloma kostiju.

Kolin se često smatra jednim od vitamina B skupine. U hrani dolazi u dva oblika, kao slobodan vodotopivi spoj ili u obliku estera topivih u mastima poput fosfatidilkolina ili sfingomijelina. Iako organizam može proizvesti određenu količinu kolina, da bi se zadovoljile ukupne potrebe za tim nutrijentom, potrebno ga je unositi putem hrane. Kolin se može naći u raznim namirnicama, a jetra, jaja, govedina i svinjetina su najbogatiji izvori. Jedno jaje osigurava oko 125 mg kolina čime se zadovolji jedna trećina ukupnih dnevnih potreba. Ostali izvori su puretina, losos, pšenične klice, mlijeko, orašasti plodovi, mahunarke i određeno povrće. Kolinom su obogaćeni mnogi multi – vitaminsko mineralni dodaci prehrani, međutim, mnogi ga dodaci namijenjeni trudnicama ne sadrže.

Potrebe za kolinom

Zbog nedostatka potrebnih dokaza nije bilo moguće odrediti vrijednost preporučenog dnevnog unosa (RDA), nego je definiran adekvatan unos (AI). Adekvatan unos služi kao ciljana vrijednost za koju se smatra da neće rezultirati deficitom. Potrebe za kolinom trenutno za žene starije od 19 godina iznose 425 mg na dan te 450 mg za trudnice. Preporuke za dojilje i muškarce starije od 19 godina su jednake i iznose 550 mg.

Kada je definirana vrijednost adekvatnog unosa 1998. godine, smatralo se kako manje od 5 % populacije ima genske promjene koje mogu dovesti do povećanih potreba za kolinom. Međutim, najnovija istraživanja ukazuju na to da značajan postotak populacije, čak 50 %, ima genske varijacije radi kojih imaju povećane potrebe za tim nutrijentom. Nekoliko je istraživanja pokazalo kako samo mali postotak stanovnika SAD-a unosi adekvatne količine kolina prehranom. Ta činjenica, zajedno sa činjenicom da 50 % stanovništva ima povećane potrebe uslijed genske varijacije ukazuje na potrebu za definiranjem preporučenog dnevnog unosa i uvođenjem strategija kojim bi se povećao unos kolina. Prvi korak je definiranje općenitih preporuka o unosu, a u budućnosti bi se te preporuke mogle kreirati individualno u ovisnosti o specifičnom genotipu čime bi se bavila nutrigenetika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Prosnivanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Nespušteni testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Alkohol

Konzumacija alkohola

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]

Nutricionizam

Sinergija dobrih bakterija i vitamina B kao podrška kardiovaskularnoj protekciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Novija istraživanja sve više ističu važnost održavanja zdrave crijevne mikrobiote za očuvanje zdravlja cjelokupnog organizma, ali i srca i krvožilja. Crijevo često nazivamo “drugim mozgom“ te je sad već naveliko poznato kako ono ne sudjeluje samo u procesu probave hrane već je uloga crijeva dalekosežnija te ono ima i druge važne uloge. Kombinacija probiotika, vitamina […]

Nutricionizam

Pronađi svoj recept za zdravlje 

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Trčimo, vježbamo, razmjenjujemo recepte, zdravo se hranimo, meditiramo, mijenjamo životni stil u želji da živimo što dulje i što kvalitetnije. Longevity trend postao je jedna od značajnijih znanstvenih tema, ali i inspiracija velikom broju pojedinaca. Svijest i briga za vlastito zdravlje postaje sve izraženija te, između ostalog, uz usvajanje zdravih životnih navika, rezultira i učestalom […]

Nutricionizam

BCAA kod šećerne bolesti tip 2

Nutricionizam

Sve dobrobiti unosa kolagena u obliku dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Kolagen je strukturni protein koji se nalazi u različitim vezivnim tkivima u tijelu poput kože, tetiva, hrskavice i kostiju i čini gotovo 30% ukupnih proteina. Kolagen se prirodno nalazi u hrani kao što je želatina, mesna juha odnosno temeljac od kostiju, pileća i svinjska kožica, govedina, riba i vezivna tkiva životinja. Za sintezu kolagena u […]

Nutricionizam

Izbacivanje šećera i škroba jednako je učinkovito za IBS kao i trenutne preporuke

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom iritabilnog crijeva (engl. irritable bowel syndrome, IBS) je skup simptoma koji se javljaju zajedno, uključujući ponavljajuću bol u trbuhu i promjene u pražnjenju crijeva, koje mogu biti proljev, zatvor ili oboje. Kod IBS-a zamjetni su navedeni simptomi bez vidljivih znakova oštećenja ili bolesti u probavnom traktu. Navedeni simptomi su ujedno i najčešći simptomi sindroma […]

Nutricionizam

Zašto je mudro dodati žličicu meda u probiotički jogurt?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Dok će jedni reći da je med samo izvor jednostavnih šećera, ništa bolji od konzumnog bijelog šećera, drugi se kunu u njegova ljekovita svojstva. Kako to obično biva, istina je negdje između. U osnovi, med je mješavina fruktoze i glukoze u količini od oko 80% dok ostatak sastava čini voda i mala količina proteina, aminokiselina, […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?