Kolin – nove spoznaje o važnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Novo istraživanje objavljeno u časopisu The FASEB pokazalo je kako konzumacija većih količina kolina tijekom trudnoće može smanjiti osjetljivost potomaka na bolesti povezane sa stresom.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu The FASEB pokazalo je kako konzumacija većih količina kolina tijekom trudnoće može smanjiti osjetljivost potomaka na bolesti povezane sa stresom te kronična stanja poput hipertenzije kasnije u životu. Otkriveno je kako povećan unos kolina prehranom utječe na osovinu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA osovina), koja kontrolira doslovno sve hormonske aktivnosti u organizmu. Pa tako utječe i na razinu kortizola koji predstavlja odgovor na stres te regulira metabolizam. Više kolina u majčinoj prehrani dovodi do manje koncentracije kortizola u fetusu. Ranija istraživanja su dovela u vezu ranu izloženost kortizolu i povećani rizik novorođenčadi za razvoj metaboličkih bolesti ili bolesti povezanih sa stresom kasnije u životu. Ovo je istraživanje pružilo još jedan dokaz zbog kojeg bi se uskoro, ženama koje žele zatrudnjeti i trudnicama, mogle početi davati preporuke o unosu kolina slične preporukama o unosu folne kiseline.

Uloga kolina u zdravlju

Iako je otkriven davne 1862. godine, tek je nakon više od jednog stoljeća prepoznat kao esencijalni nutrijent. Na temelju studija koje su zabilježile oštećenja jetre kod niskog unosa kolina prehranom, 1998. godine proglašen je esencijalnim nutrijentom. Kolin je potreban za funkcioniranje jetre i mozga, sudjeluje u metabolizmu lipida te igra važnu ulogu u sastavu stanične membrane i njenoj regeneraciji.

Najnovija istraživanja pokazuju kako je kolin važan za zdravlje ljudi tijekom cijelog životnog ciklusa počevši od razvoja mozga i leđne moždine kod fetusa. Poput folne kiseline, kolin je važno unositi i prije nego što majka sazna da je trudna kako ne bi došlo do oštećenja neuralne cijevi. Kod odraslih, povišeni unos kolina, poput folne kiseline, snižava razinu homocisteina u krvi koji se povezuje i s povišenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, propadanja kognitivnih funkcija i prijeloma kostiju.

Kolin se često smatra jednim od vitamina B skupine. U hrani dolazi u dva oblika, kao slobodan vodotopivi spoj ili u obliku estera topivih u mastima poput fosfatidilkolina ili sfingomijelina. Iako organizam može proizvesti određenu količinu kolina, da bi se zadovoljile ukupne potrebe za tim nutrijentom, potrebno ga je unositi putem hrane. Kolin se može naći u raznim namirnicama, a jetra, jaja, govedina i svinjetina su najbogatiji izvori. Jedno jaje osigurava oko 125 mg kolina čime se zadovolji jedna trećina ukupnih dnevnih potreba. Ostali izvori su puretina, losos, pšenične klice, mlijeko, orašasti plodovi, mahunarke i određeno povrće. Kolinom su obogaćeni mnogi multi – vitaminsko mineralni dodaci prehrani, međutim, mnogi ga dodaci namijenjeni trudnicama ne sadrže.

Potrebe za kolinom

Zbog nedostatka potrebnih dokaza nije bilo moguće odrediti vrijednost preporučenog dnevnog unosa (RDA), nego je definiran adekvatan unos (AI). Adekvatan unos služi kao ciljana vrijednost za koju se smatra da neće rezultirati deficitom. Potrebe za kolinom trenutno za žene starije od 19 godina iznose 425 mg na dan te 450 mg za trudnice. Preporuke za dojilje i muškarce starije od 19 godina su jednake i iznose 550 mg.

Kada je definirana vrijednost adekvatnog unosa 1998. godine, smatralo se kako manje od 5 % populacije ima genske promjene koje mogu dovesti do povećanih potreba za kolinom. Međutim, najnovija istraživanja ukazuju na to da značajan postotak populacije, čak 50 %, ima genske varijacije radi kojih imaju povećane potrebe za tim nutrijentom. Nekoliko je istraživanja pokazalo kako samo mali postotak stanovnika SAD-a unosi adekvatne količine kolina prehranom. Ta činjenica, zajedno sa činjenicom da 50 % stanovništva ima povećane potrebe uslijed genske varijacije ukazuje na potrebu za definiranjem preporučenog dnevnog unosa i uvođenjem strategija kojim bi se povećao unos kolina. Prvi korak je definiranje općenitih preporuka o unosu, a u budućnosti bi se te preporuke mogle kreirati individualno u ovisnosti o specifičnom genotipu čime bi se bavila nutrigenetika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Trudnoća

Kako protumačiti ginekološki nalaz u 31. tjednu trudnoće uz savjet za mirovanje i je li stanje uredno?

tetiva shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Ahilova tetiva je najdeblja, ali ne i najotpornija tetiva u tijelu. Ahilova tetiva podnosi velika opterećenja pri hodanju, trčanju i skakanju, ali je istovremeno sklona preopterećenju, osobito kod rekreativaca koji naglo povećaju razinu aktivnosti. Ahilova tendinopatija javlja se u oko 5 % fizički neaktivnih osoba te u oko 10 % fizički aktivne populacije. Posebno […]

Laserski operirani bolesnici shutterstock_2502916201

Kirurško liječenje benigno uvećane prostate laserom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLaser ni ultrazvuk (UZV), pa ni rendgen (RTG), nisu otkrića medicinske struke, nego bazičnih znanosti kao što su kemija, fizika i biologija, a tek su kasnije našli svoju primjenu unutar medicinske i drugih struka. Mnoga tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena su u drugim područjima, a tek su kasnije prihvaćena i […]

Oporavak od fibromialgije shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Trudnoća

Koja vrsta serklaže je prikladnija nakon ponovljenih gubitaka trudnoće zbog prijevremenog otvaranja cerviksa?

Hormonalni disbalans shutterstock_1591828351

Sjemenke lana kao prirodni saveznik kod PCOS-a

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Iz iste kategorije

Nutricionizam shutterstock_2433991871

Beta-glukan i Hashimoto: pomoć imunitetu ili nepotreban rizik?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU svijetu dodataka prehrani beta-glukan je jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za jačanje imuniteta. S druge strane, Hashimotov tireoiditis jedna je od najčešćih autoimunih dijagnoza današnjice. Prirodno se nameće pitanje: smiju li osobe koje se bore s autoimunom bolešću štitnjače koristiti ovaj popularni imunomodulator? Što je beta-glukan? Beta-glukani su skupina vlaknastih polisaharida (složenih šećera) […]

Nutricionizam shutterstock_1502719589

Vlakna su nove zvijezde 2026. godine: Zašto „fibermaxxing“ preuzima tron proteinima?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGodinama smo u svijetu nutricionizma svjedočili apsolutnoj dominaciji proteina. Od proteinskih čokoladica do prahova, fokus je uvijek bio na izgradnji mišića i ovom makronutrijentu koji „čuva sitost“. No, ulaskom u 2026. godinu svjedočimo velikom zaokretu. Nutricionistički pijedestal više ne pripada isključivo proteinima, a nova popularna riječ u zdravstvenim krugovima je fibermaxxing. Ovaj trend maksimiziranja unosa […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Nutricionizam shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Nutricionizam ZB (4)

Svakodnevna izloženost mikroplastici mogla bi poticati srčane bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovo istraživanje tima sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo je da rutinska izloženost mikroplastici može ubrzati razvoj ateroskleroze, suženja arterija povezanog sa srčanim i moždanim udarima. Mikroplastika su sitne čestice koje se oslobađaju iz ambalaže, tkanina i uobičajenih plastičnih proizvoda. Negativan učinak mikroplastike na zdravlje zabilježen je samo kod muških miševa. No rezultat ne iznenađuje previše, […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]