Ovisni poremećaj ličnosti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Ovisni poremećaj ličnosti (ili pasivno-ovisni poremećaj) jedan je od tipova poremećaja ličnosti, a karakterizira ga osjećaj bespomoćnosti, submisivnosti, potrebom osobe da se drugi za njega/nju brinu, nesposobnošću donošenja odluka i potrebom za stalnom podrškom.

Ovisni poremećaj ličnosti (ili pasivno-ovisni poremećaj) jedan je od tipova poremećaja ličnosti, a karakterizira ga osjećaj bespomoćnosti, submisivnosti, potrebom osobe da se drugi za njega/nju brinu, nesposobnošću donošenja odluka i potrebom za stalnom podrškom. Takve osobe postaju emocionalno ovisne o drugima, zahtjevne su, pasivne i stalno se trude ugađati drugima. Imaju izražen strah od separacije. Ova vrsta poremećaja spada među najčešće poremećaje ličnosti, a nešto je češći kod žena.

Glavne osobine su sljedeće:

  • nesposobnost donošenja odluka, čak i u uobičajenim, svakodnevnim situacijama, ako nemaju pomoć ili savjet drugih osoba,
  • izbjegavanje vlastite odgovornosti i svih zadataka u kojima je potrebno neovisno funkcioniranje ili preuzimanje odgovornosti,
  • naglašen strah od napuštanja te osjećaj bespomoćnosti i beznadežnosti u slučaju završetka emotivnog odnosa, uz započinjanje nove veze odmah nakon završetka prethodne,
  • pretjerana osjetljivost na kritiku,
  • izrazit strah od usamljenosti ili nemogućnost osobe da bude sama,
  • spremnost na prihvaćanje zanemarivanja i zlostavljanja od strane drugih osoba,
  • stavljanje potreba drugih ispred svojih,
  • pesimizam i nedostatak samopouzdanja, što uključuje i uvjerenje da nisu sposobni voditi brigu o sebi,
  • sklonost naivnosti i bježanju u maštu,
  • nesposobnost samostalnog započinjanja zadataka te
  • izbjegavanje suprotstavljanja ili neslaganja s drugima radi straha od gubitka podrške ili odobravanja.

Budući da takve osobe karakterizira pesimizam, pasivnost, strah od iskazivanja seksualnosti i agresije uz manjak samopouzdanja, vrlo često dugo mogu ostati u nezadovoljavajućim odnosima s partnerima koji su skloni alkoholu, zlostavljaju ih i općenito su nasilni. 

Iako točan uzrok za nastanak ovog poremećaja nije poznat, vjerojatno uključuje biološke i razvojne čimbenike. Jedna od pretpostavki jest da na razvoj ovog poremećaja utjecaj ima autoritaran ili pretjerano zaštitnički roditeljski stav.

Kao i inače u slučaju poremećaja ličnosti, ove osobe obično same ne traže pomoć. Najčešće se to dogodi kada radi vlastitog načina ponašanja i funkcioniranja imaju već brojne probleme s kojima se ne znaju nositi. Skloni su razvoju depresije ili anksioznosti, a ponekad i paničnih napada, što ih može potaknuti da potraže pomoć. Glavna metoda liječenja je psihoterapija, a cilj je pokušati ojačati osobu kako bi postala samostalnija i aktivnija, pri čemu je važno da se u odnosu na terapeuta ne razvije osjećaj ovisnosti. Medikamenti se propisuju u slučaju postojanja depresivnog ili anksioznog poremećaja, no s oprezom jer također postoji opasnost za razvoj ovisnosti o lijekovima ili njihove zlouporabe.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]