Emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Emocionalni nestabilni poremećaj osobnosti spada u skupinu psihijatrijskih poremećaja koji se nazivaju poremećaji ličnosti, a karakterizirani su pretežno fiksiranim načinom reagiranja i međusobnog uspostavljanja odnosa.

Emocionalni nestabilni poremećaj ličnosti spada u skupinu psihijatrijskih poremećaja koji se nazivaju poremećaji ličnosti, a karakterizirani su pretežno fiksiranim načinom reagiranja i međusobnog uspostavljanja odnosa. Svaka osoba ima određene i prepoznatljive načine i obrasce uspostavljanja odnosa s drugima.

Karakteristika osoba s poremećajem ličnosti također je da rješavanju problema uvijek pristupaju na isti način odnosno teško se adaptiraju na potrebu promjene vlastitog funkcioniranja. Za razliku od toga, prilagodljive osobe pokušavaju na različite i nove načine reagirati i pristupiti rješavanju problema. Ovakav obrazac funkcioniranja (koji je specifičan za određeni poremećaj ličnosti) može se uočiti već tijekom odrastanja, a izražen je cijelog života. Najizraženiji su problemi vezani uz socijalno, interpersonalno i radno funkcioniranje. Dapače, iako se ponavljano susreću s problemima u odnosu na različite osobe i situacije, takve osobe vjeruju da je njihov način razmišljanja i ponašanja pravilan. Po psihijatrijsku pomoć rijetko dolaze sami, a na dolazak ih potiču ili upućuju drugi koji imaju problema s njima ili radi njih.

Osobe s ovim poremećajem su osjetljivije na vanjske stresove, pa kod njih lakše dolazi do psihičke dekompenzacije uz pojavu tjeskobe, depresivnih ili nekih drugih smetnji. Usprkos tome, oni obično ne prihvaćaju ili tek djelomično prihvaćaju psihijatrijsko liječenje, pa je učinak terapije kod njih i lošiji. Teško im je stvoriti odnos povjerenja s liječnikom i preuzeti odgovornost za svoje ponašanje.

Postoji više tipova poremećaja ličnosti, a jedan od njih je i emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti ili granični poremećaj ličnosti. On spada u najčešće poremećaje ličnosti, no kako se često pogrešno dijagnosticira ili se ne dijagnosticira, izaziva velike probleme u životnom funkcioniranju (socijalnom, emocionalnom i radnom) posebno radi toga što je često povezan s autodestruktivnim ponašanjem (pokušaji samoubojstva ili provedena samoubojstva).

Glavna karakteristika ovog poremećaja jest emocionalna nestabilnost u interpersonalnim odnosima i impulzivno ponašanje. Navedeno dolazi do izražaja već u ranoj odrasloj dobi. 

Kriteriji koji su potrebni za postavljanje dijagnoze ovog poremećaja

  • intenzivno nastojanje osobe da izbjegne stvarno ili zamišljeno napuštanje od strane drugih,
  • ponavljajuće ulaženje u nestabilne i burne bliske odnose koji su obilježeni oscilacijama između dviju krajnosti: idealizacije i obezvređivanja druge osobe,
  • poremećaj identiteta: naglašeno nestabilna slika o sebi ili doživljaj sebe,
  • impulzivno ponašanje koje se očituje kao neumjerenost u jelu, upotreba psihoaktivnih tvari, trošenje novca, promiskuitetnost i drugo,
  • ponovljeno samoozljeđivanje ili pokušaji samoubojstva te općenito autodestruktivno ponašanje (namjerno samoozljeđivanje),
  • česte promjene raspoloženja i emocionalna nestabilnost,
  • kroničan osjećaj praznine te
  • ulaženje u konflikte, otežano kontroliranje ljutnje, pretjerane reakcije na mali povod.

U razvoju ovog poremećaja posebno su važni čimbenici kao što je traumatično i kaotično okruženje u kojoj osoba odrasta, što uključuje zanemarivanje, ranu separaciju, neosjetljivost na potrebe i osjećaje djeteta te različite vrste trauma ili pojačanu psihičku osjetljivost osobe.

Osnova liječenja emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti je psihoterapija kombinirana s farmaterapijom usmjerenim na simptom. Dio liječenja čini rješavanje kriznih stanja, posebno samouništavajućeg ponašanja, praćenje sigurnosti bolesnika uz nužnost stalnog održavanja terapijskog okvira i odnosa.

Kod većine ovih bolesnika potrebna je dugotrajna psihoterapija kako bi se postiglo i održalo poboljšano opće funkcioniranje, posebno u interpersonalnim odnosima i u području ličnosti bolesnika. Cilj farmakoterapije jest ublažiti simptome emocionalne nestabilnosti, impulzivnosti, autodestruktivnog ponašanja te ponekad psihotičnih simptoma. Kod emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti važno je od samog početka liječenja stvoriti osjećaj stabilnosti te jasno pokazati da se terapija razlikuje od drugih odnosa koje ta osoba ima u životu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Osobnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePoremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePoremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Psihijatrija

Kome da se prvo javim, psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAutori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Psihijatrija

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Psihijatrija

Senzibilna sam, osjetljiva i puno toga me izbaci iz takta. Molim vas pomoć!

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]