Važnost tjelovježbe u procesu mršavljenja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Soja je namirnica visoke hranjive vrijednosti jer sadrži obilje proteina i fitokemikalija, a malo masti.

Kako bi proces mršavljenja bio uspješan važno je pridržavati se osnovnog pravila, jednostavne  računice koja kaže kako potrošnja mora biti veća od unosa. Redovitom tjelovježbom povećavamo potrošnju energije i uvelike si možemo olakšati put do cilja, međutim novije znanstvene spoznaje ukazuju kako je uloga tjelesne aktivnosti puno značajnija od pukog gubljenja kalorija unesenih hranom.

Tjelovježba mijenja kemijsku ravnotežu u mozgu

Istraživanje na životinjskom modelu pokazalo je kako su pretili miševi nakon vježbanja na pokretnoj traci ili nakon plivanja unosili puno manje hrane od pretilih miševa sjedilačkog načina života. Pretili miševi su nakon odrađene tjelovježbe konzumirali gotovo jednake količine hrane kao i vitki miševi. Dodatnim istraživanjem znanstvenici su uspjeli otkriti kako tjelovježba ima utjecaj na kemijsku ravnotežu u mozgu. Tijelo sve informacije o nutritivnom statusu šalje u hipotalamus u mozgu, koji na temelju prikupljenih informacija, otpušta višestruke metaboličke signalne molekule poput inzulina i leptina u svrhu održanja homeostaze. U slučaju prejedanja i pretilosti može se razviti neosjetljivost hipotalamusa na inzulin i leptin. Pokazalo se kako tjelovježba može popraviti narušenu ravnotežu i na taj način prevenirati nastanak ili liječiti srodne metaboličke poremećaje.

Dugotrajne posljedice sjedilačkog načina života

Učinke sjedilačkog načina života na organizam teško je poništiti pa čak i kada se radi o kraćem vremenskom razdoblju prekomjernog unosa hrane i nedostatka tjelesne aktivnosti. To je pokazala i studija švedskih znanstvenika u kojoj je sudjelovalo 18 zdravih ispitanika prosječne dobi 26 godina, normalne tjelesne mase koji su u ime znanosti bili voljni povećati svoju tjelesnu masu 5 do 15 %. Tijekom 4 tjedna prekomjernog unosa i minimalne tjelesne aktivnosti ispitanici su se u prosjeku udebljali oko 7 kilograma i pritom povećali i postotak masnog tkiva u tijelu. Nakon što su se vratili svom uobičajenom načinu života, u šest mjeseci su u prosjeku izgubili oko 70 % nagomilanih kilograma. Međutim, unatoč gubitku kilograma, ispitanicima se nije promijenio i postotak masnog tkiva u tijelu. Na početku istraživanja ispitanici su imali prosječno 20 % masnog tkiva u tijelu, a godinu dana nakon oko 24 %. Mjerenje koje je izvršeno dvije i pol godine nakon jednomjesečnog nakupljanja kilograma zabilježilo je kako su u prosjeku težili 3 kg više od kontrolne skupine koja se pridržavala svog uobičajenog načina života. Ovo nam istraživanje ukazuje kako se i zdravi, mladi ljudi normalne tjelesne mase moraju redovito baviti tjelesnom aktivnošću i ne dozvoliti si epizode debljanja koje ostavljaju dugotrajne posljedice.

Debljina je bolest modernog doba epidemijskih razmjera koja uzrokuje mnoge ozbiljne zdravstvene probleme. U borbi protiv debljine tjelovježba predstavlja moćno oruđe, a u cilju bolje zdravstvene, ali i ekonomske situacije populacije, njezina bi se važnost trebala češće naglašavati poglavito među najmlađima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D