Uloga masti i ulja u ljudskoj prehrani, odnosno njihov utjecaj na zdravlje posljednjih se desetljeća vrlo intenzivno proučava.
Masne kiseline s malim razlikama u strukturi mogu imati vrlo različit metabolički utjecaj. Masti su esencijalni dio prehrane, a njihove funkcije u organizmu su brojne. Služe kao izvor energije, nužne su za apsorpciju vitamina topljivih u mastima, sastavna su komponenta tkiva i ulaze u sastav staničnih membrana. Višestruko nezasićene masne kiseline, poznate kao omega 3 i omega 6, imaju dodatno jedinstveno svojstvo da djeluju na sintezu prostaglandina, supstanci sličnih hormonima, koji moduliraju brojne upalne procese u organizmu.
Unatoč svim spoznajama o zdravstvenim poteškoćama koje uzrokuje visoki krvni tlak, ovaj je problem u hrvatskoj populaciji još uvijek nedovoljno prepoznat. Oko 40 % Hrvata boluje od povišenog krvnog tlaka i pritom se češće javlja u žena nego u muškaraca. Smatra se da se prehrambeni čimbenici mogu povezati s 30 – 75 % slučajeva hipertenzije, a pretilost i prekomjerna tjelesna masa odgovorni su za 11 – 25 %. Nutritivne intervencije pokazale su se učinkovitima u smanjenju povišenog krvnog tlaka te odgađanju pojave hipertenzije. Također, promjena prehrambenih navika pospješuje učinkovitost terapije lijekovima.
Čak i mali pomaci, odnosno smanjenje krvnog tlaka za 5-6 mmHg dovode do smanjenja rizika od moždanog udara za 40 % i rizik od kardiovaskularnih bolesti za 14 %, a terapija blage hipertenzije smanjuje smrtnost za 20 %.
Velik broj znanstvenih studija u protekla dva desetljeća proveden je kako bi se utvrdio utjecaj konzumacije soli, odnosno prehrane bogate natrijem na učestalost hipertenzije. Metaanaliza 28 studija pokazala je da blaga restrikcija prehrambenog natrija uzrokuje značajno stiženje krvnog tlaka u osoba s hipertenzijom. Također, sve je više studija koje ukazuju na antihipertenzivno djelovanje omega-3 masnih kiselina.
Često se spominje kako je nedostatak omega-3 masnih kiselina „skorbut našega vremena” jer se tijekom posljednjih 150 godina, konzumacija omega–3 masnih kiselina smanjila se za 80 %, a unos omega-6 masnih kiselina povećao se za nekoliko stotina posto. Jedna od najizazovnijih prehrambenih mjera koja može imati značajan utjecaj na zdravlje populacije odnosi se na povećan unos omega-3 masnih kiselina poput alfa-linolenske kiseline (ALA), eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokosaheksaenske kiseline (DHA).
Adekvatan unos omega-3 masnih kiselina smatra se važnim čimbenikom u prevenciji nastanka i sprečavanju progresije raznih bolesti poput artritisa, nekih oblika karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, depresije. Dokazi koji potječu od provedenih epidemioloških studija i kliničkih studija sekundarne prevencije ukazuju da omega-3 masne kiseline imaju važnu ulogu u prevenciji bolesti srca i krvožilja. Randomizirani klinički pokusi u kojima su korištene EPA, DHA i alfa-linolenska kiseline pokazali su smanjenje rizika koje se može uspoređivati s rezultatima dobivenim u pokusima s lijekovima za sniženje lipida u krvi.
Kako povisiti unos omega-3 masnih kiselina?
Povišenje unosa omega-3 masnih kiselina preporučuje se svim osobama s tipičnom ‘zapadnjačkom’ prehranom, budući da je danas udio tih važnih masnih kiselina višestruko niži nego što je bio u povijesti čovječanstva.
Omega-3 nezasićene masne kiseline najzastupljenije su u ribama sjevernih mora – tuni, lososu, bakalaru, ali i srdeli, skuši, inćunima, morskom psu te morskim algama. Omega-3 kiselinama bogato je i ulje sjemenki lana, oraha, morski plankton i plava riba. U uljima sjemenki lana i orašastih plodova nalazimo alfa-linolensku kiselinu koja se u organizmu pretvara u dugolančane masne kiseline poput onih porijeklom iz ribe, ali je ta konverzija često slaba, posebice kod starijih osoba i novorođenčadi.
Dodaci prehrani koncentrirani su izvor omega-3 masnih kiselina. Pri odabiru proizvoda valja posegnuti za visokokoncentriranim pripravcima koji su pročišćeni i standardizirani, odnosno sadrže točno određene količine EPA i DHA. Kada je riječ o uzimanju dodatnih omega-3 masnih kiselina u svrhu sniženja povišenog krvnog tlaka, istraživanjima je utvrđeno da 3-6 grama omega-3 (EPA+DHA) tijekom 6 tjedana može sniziti sistolički tlak za 5-6 mm Hg za i dijastolički tlak za 3-5 mmHg.
Smanjenje unosa kuhinjske soli, procesirane hrane i zasićenih masnoća te primjena potporne terapije kao što su omega-3 masne kiseline treba provoditi u sklopu ostalih promjena načina života, primarno uz smanjenje prekomjerne tjelesne mase i redovitu tjelesnu aktivnost.
23.12.2015
