Opsesivno-kompulzivni poremećaj – učestalost i klinička slika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Opsesivno-kompulzivni poremećaj je jedan od najčešćih psihijatrijskih poremećaja, a njegova učestalost u općoj populaciji je 2 do 3%. Najčešće počinje oko 20-te godine života, s podjednakom učestalošću kod žena i muškaraca.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj – učestalost i klinička slika:

Može se javiti i u znatno ranijoj dobi. Uz ovaj poremećaj često se istovremeno javljaju i drugi poremećaji, posebice depresija i socijalna fobija. Opsesije su neželjene ideje, slike ili impulsi koji se uporno ponavljaju, a osoba ih doživljava kao „neželjene“. Kompulzije su ponavljajuća stereotipna ponašanja ili radnje koja se moraju provoditi prema određenim pravilima. Izvršavanjem tih radnji osoba pokušava smanjiti svoj osjećaj nelagode i tjeskobe, no prilikom provođenja samih radnji ne osjeća nikakav užitak niti na kraju dobiva osjećaj da taj „zadatak“ može završiti ili ispuniti.

Jedna skupinu čine bolesnici s opsesijama o prljavštini i zarazi, a njihovi se rituali obično odnose na kompulzivno pranje i izbjegavanje zaraženih predmeta. Drugu skupinu čine bolesnici s patološkim brojanjem i kompulzivnim provjeravanjem, dok se u trećoj skupini nalaze opsesivni bolesnici bez kompulzija. Neki bolesnici (naziva ih se „hrčci“) ne mogu ništa baciti zbog različitih strahovi vezanih uz čin bacanja. Kod većine su istovremeno prisutne opsesije i kompulzije.

Posljedica opsesivnih misli obično su kompulzivni rituali koji uključuju npr. pretjerano provjeravanje, pranje ili brojanje. Kompulzivnim ritualima pokušava se smanjiti osjećaj tjeskobe, no osoba koja provodi te rituale osjeća kao da ih čini pod prisilom. Rituali su različiti, a uključuju provjeravanje, pranje, brojenje, ponavljanje, izbjegavanje te općenito težnju savršenstvu. Takve osobe brinu zbog prljavštine ili zaraze i silno se trude izbjeći ih. Stalno provjeravaju da li su npr. ostavili upaljeno glačalo ili štednjak ili otključana vrata.

Usprkos stalnim provjerama, njihova se sumnja ne smanjuje, nego se ponekad i povećava, a pokušaj da ritualima kontroliraju svoju tjeskobu često dovede do suprotnog ishoda – rituali na kraju „kontroliraju“ oboljelu osobu. Npr. ako su rituali vezani uz opsesiju nečistoćom, radnje pranja ruku počinju se sve više ponavljati.

Kako opsesije često uključuju zabrinutost o tome da bi se nekoga moglo ozlijediti (npr. da bi nekako mogli skriviti nesreću) ili strah od kontaminacije, osoba izbjegava situacije u kojima bi se nešto takvo moglo dogoditi. Od rituala najčešći su potreba za ponavljanim provjeravanjem stvari, dodirivanjem stvari, brojanjem, razmišljanja da će se bližnjima učiniti neko zlo ili nametanja misli koje su zabranjene osobnim vjerskim uvjerenjima, preokupiranost redom i simetrijom, gomilanje nepotrebnih stvari, itd. Osobe s agresivnim mislima i porivima strahuju od njih i velik dio vremena provode kontrolirajući ih, no ne sprovode ih u stvarnosti. Smatra se da se u podlozi većine opsesija nalazi osjećaj srama i potreba za cjelovitošću.

Ranije se smatralo kako je ovaj poremećaj prilično rijedak, no razlog tome bilo je nedovoljno poznavanje i prepoznavanje simptoma, a oboljeli su često tajili svoje smetnje i nisu tražili stručnu pomoć. Budući da su osobe zahvaćene ovim poremećajem svjesne besmislenosti svog ponavljajućeg ponašanja i nametajućih misli, to su dodatni razlozi koji dovode do odgođenog traženja stručne pomoći.

Prema nekim istraživanjima, prosječna odgoda je 17 godina, što jasno oslikava težinu ovog problema. Ovaj poremećaj obično ima kroničan i progresivan tijek, a uvodni simptomi mogu biti teško prepoznatljivi. Postoje slučajevi kada se simptomi pojave iznenada, nakon što su potaknuti određenim stanjima (trauma glave, infekcija, itd). 

Važno je poremećaj razlikovati od karakteristika ličnosti (npr. pretjerana pedantnost ili perfekcionizam) jer se kod ovog poremećaja radi o ozbiljnim i teškim smetnjama koje osobu onesposobljuju u svakodnevnom funkcioniranju (npr. svakodnevno satima pere ruke). Važno je razlikovati „rituale“ zdravih osoba (npr. provjera prije izlaska iz kuće da li je glačalo isključeno) od rituala oboljelih jer se kod ovog poremećaja rituali nastavljaju ponavljati iako zapravo predstavljaju ozbiljno ometanje života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Poremećaj

Usamljenost i mentalni poremećaji, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Određena istraživanja ukazuju na tzv. “epidemiju usamljenosti”, a podaci govore kako je prisutna kod približno ¼ do 1/3 osoba, što je značajan udio. Kao posljedice se mogu javiti depresivni i anksiozni simptomi, a kod nekih čak i suicidalna promišljanja. Usamljenost ima negativan učinak i na naše tjelesno zdravlje pa može dovesti do pojave hipertenzije, oslabljenog […]

Psihijatrija

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Poremećaj nagona

Kompulzivno kupovanje – ovisnost modernog doba

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Preokupiranost kupovanjem, kao i popratni impulsi i ponašanje, uzrokuju značajne posljedice, koje utječu na socijalno i radno funkcioniranje ili rezultiraju financijskim problemima, a ne događaju se za vrijeme manije (faza u okviru bipolarnog afektivnog poremećaja).

Srce

Poremećaji srčanog ritma, molila bih vas mišljenje!

Poremećaj

Mogu li s 13 godina dobiti točnu dijagnozu?

Poremećaj

Generalizirani anksiozni poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Generalizirani anksiozni poremećaj jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja, a karakterizira ga stalni doživljaj neodređenog straha i iščekivanje da će se dogoditi nešto loše.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]