Smjernice za prehranu kod PCOS

Pozdrav.

Dijagnoza: pcos.

Molim pomoć oko prehrane.

22.5.2024

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) najčešći je poremećaj endokrinog sustava kod žena u reproduktivnoj dobi. Procjenjuje se kako ovaj poremećaj pogađa 10 do 16% žena, a karakterizira ga hiperandrogenizam odnosno povećano stvaranje muških spolnih hormona, poremećaj ovulacije i policistični jajnici. Dodatno, kod gotovo polovine žena uz PCOS dolazi i do razvoja metaboličkog sindroma i inzulinske rezistencije, a oboljele ujedno imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

Sindrom policističnih jajnika hormonski je poremećaj u kojem dolazi do pojačane aktivnosti luteinizirajućeg hormona (LH) koji potiče jajnike na proizvodnju muških spolnih hormona što dovodi do simptoma poput pojačane dlakavosti i akni. Dodatno, proizvodnja folikulostimulirajućeg hormona (FSH) je snižena, a njegova je uloga poticati razvoj folikula. Svaki mjesec iz jednog folikula zrela jajna stanica izbacuje se u jajovod ovulacijom. No, kod žena sa sindromom policističnih jajnika, nedovoljno stimulirani folikuli ne dostignu potrebnu veličinu i do ovulacije često ne dolazi. Ultrazvučni pregled otkriva brojne folikule smještene na jajnicima koji nalikuju cistama na temelju čega je ovaj sindrom dobio naziv. Osim neravnoteže spolnih hormona, kod sindroma policističnih jajnika javlja se i poremećaj u radu hormona inzulina odnosno razvija se inzulinska rezistencija. Zbog neosjetljivosti stanica na inzulin njegova razina u krvi povišena je, a hiperinzulinemija dodatno potiče lučenje muških spolnih hormona i narušava funkciju jajnika, a posljedično i plodnost.

Postoje naznake kako prehrana s nižim udjelom ugljikohidrata i ona koja se bazira na unosu namirnica niskog glikemijskog indeksa može biti od pomoći. Stoga preporučujem da iz prehrane izbacite namirnice koje Vam stvaraju smetnje i koje ste naveli u pitanju. Konzumirajte obilje voća i povrća, neka Vam izvor proteina bude nemasno bijelo meso i riba, a izvor ugljikohidrata cjelovite žitarice. Zdrave masti porijeklom iz orašastih plodova, hladno prešanih ulja, masne ribe i avokada također su povoljne u prehrani. Stoga za međuobroke konzumirajte orašaste plodove koji sadrže blagotvorne masne kiseline. Da tjelovježba pomaže u začeću pokazalo je nekoliko studija, pa savjetujem da se svakodnevno pola sata bavite nekim oblikom umjerene tjelesne aktivnosti.

Kao dodaci prehrani preporučuju se cink, selen, bakar, mio-inozitol i vitamin D, a preporučuje se i praćenje nutricionista.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]