Pretilost

Želim smanjiti tjelesnu težinu.( imam 40 godina, 160cm i 83 kg) Povremeno krenem na dijetu ili vježbam ili pješačim, ali uvijek nađem razlog zbog kojeg sam odustala. Imam užasno jaki apetit, i neprestalno se borim sama sa sobom, jer znam da više nebi trebala jesti, a ipak jedem. Nikako da imam osjećaj da sam dovoljno jela, uvijek osjećam glad čak i nakon dobrog ručka.
Molim savjete za prehranu, kako da smanjim osjećaj neprestalne potrebe da moram nešto jesti ?
Hvala
Jasna

7.12.2016

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovana,

Metoda liječenja ovisi o stupnju pretilosti, sveukupnom zdravstvenom stanju i motivaciji za gubitak tjelesne mase. Liječenje može uključiti kombinaciju dijete, tjelovježbe, modifikaciju ponašanja, psihoterapiju i ponekad, lijekove za smanjenje tjelesne mase. Ako biste željeli individualni pristup, javite se za termin na Odjel za kliničku prehranu, KBC Zagreb, tel. 01/2367730.

Terapija se sastoji od dvije faze: faza aktivnog mršavljenja koja traje najmanje 6 mjeseci te faza održanja postignute tjelesne mase koja podrazumijeva cjeloživotno praćenje stečenih navika iz prve faze.

Prehrana

Temelj kvalitetnog mršavljena čini usvajanje uravnotežene energetsko restriktivne dijete odnosno dijete koje je restriktivna samo s obzirom na unos energije, ali ne i hranjivih tvari. Konkretno, to znači da unos masti i/ili ugljikohidrata treba smanjiti do te mjere da se ostvari energetski deficit od 500 – 1000 kcal u odnosu na procijenjenu cjelodnevnu energetsku potrošnju i time ostvari gubitak od pola do jednog kilograma tjedno, što se smatra optimumom u pravilnom mršavljenju.

Odabir namirnica valja prilagoditi preferencijama i navikama pojedine osobe, no svaki se plan prehrane treba temeljiti na hrani visoke nutritivne gustoće tj onoj hrani koja obiluje vitaminima, mineralima, prehrambenim vlaknima i fitokemikalijama, a siromašna je energijom. Tu se, prije svega, misli na cjelovite žitarice, povrće i voće te mahunarke. Prehrambena vlakna kojima obiluju ove namirnice mogu biti važna pomoć u procesu mršavljenja jer sama po sebi nemaju kalorijsku vrijednost, ali zbog sposobnosti da apsorbiraju vodu mogu pridonijeti osjećaju sitosti. Osim toga, hrana bogata vlaknima zahtijeva više žvakanja, pa osoba nije u mogućnosti unijeti velike količine hrane, a time i energije u kratkom vremenu. Dodatno, prema nekim saznanjima vlakna ometaju apsorpciju masti.

Tijekom redukcijske dijete valja konzumirati hranu u manje masnim varijantima što uz već spomenutu hranu visoke nutritivne gustoće uključuje perad (bez kožice), ribu i niskomasne mliječne proizvode. Naime, masti su koncentrirani izvor energije pa je uputno ograničiti unos namirnica koje ih sadrže u visokom udjelu (ulja, maslac, margarin, majonezu, mesne prerađevine, masno meso itd.) kao i načine pripreme hrane kod kojih je udio masnoća visok (pržena hrana). Hrana primjerena redukcijskoj dijeti priprema se kuhanjem, kuhanjem na pari, pečenjem, na roštilju, odnosno u posudama koje osiguravaju minimalno dodavanje masnoće.

Važan dio dijete čini i adekvatan unos tekućine. Odrasle osobe trebaju unositi 1,5l tekućine dnevno, ako su tjelesno aktivni, tada i više. U izbor ulaze: obična voda, mineralna negazirana voda, gazirana voda, čajevi bez dodanih šećera, svježe iscijeđeni voćni sokovi razrijeđeni vodom. Treba izbaciti zaslađena gazirana pića koja sadrže visok udio dodanih šećera.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Nutricionizam shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Nutricionizam ZB (4)

Svakodnevna izloženost mikroplastici mogla bi poticati srčane bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovo istraživanje tima sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo je da rutinska izloženost mikroplastici može ubrzati razvoj ateroskleroze, suženja arterija povezanog sa srčanim i moždanim udarima. Mikroplastika su sitne čestice koje se oslobađaju iz ambalaže, tkanina i uobičajenih plastičnih proizvoda. Negativan učinak mikroplastike na zdravlje zabilježen je samo kod muških miševa. No rezultat ne iznenađuje previše, […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?