Žalovanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Proces koji se javlja kao reakcija na gubitak važne osobe ili nečega što za nas ima važan emocionalan značaj, naziva se žalovanje. Ako je gubitak veći, intenzivniji je osjećaj tuge koji se javlja.

Proces koji se javlja kao reakcija na gubitak važne osobe ili nečega što za nas ima važan emocionalan značaj, naziva se žalovanje. Ako je gubitak veći, intenzivniji je osjećaj tuge koji se javlja. Bez obzira koliko smo pripremljeni na vlastitu i tuđu smrt koja je neizbježni dio života, gubitak voljene osobe izaziva preplavljenost osjećajima tuge ili gubitka s kojima se teško nositi, posebno ako se radi o neočekivanim ili iznenadnim gubicima. Žalovanje osim gubitka bliske osobe uključuje i gubitke kao što su razvod, prekid veze te druge veće promjene (npr. preseljenje).
Tijek žalovanja i način nošenja s gubitkom ovisi o strukturi svake osobe, no obično postoji nekoliko faza i smatra se kako je važno proći sve navedene faze kako bi se mogao završiti proces žalovanja.

Faza 1: negiranje
Obično traje kratko, nekoliko sati do nekoliko dana. Gubitak ili smrt osobe se negira. Obično kažemo da je osoba u tom periodu još u “šoku” jer radi težine i prevelike potresenosti osoba ne može prihvatiti niti se suočiti s gubitkom.

Faza 2: ljutnja
Ljutnja se javlja nakon što se javi prepreka da ostvarimo ili dođemo do nekoga ili nečega što jako želimo. Kada nekoga izgubimo, ljutnja se može javiti kao reakcija na gubitak iluzije koju smo stvoriliu vezi ostvarenja npr. zajedničkog života s tom osobom. Ljutnja se često javlja na osobe koje su nas napustile ili se može javiti premještanje ljutnje na druge osobe koje su nam u blizini dok je pravi objekt ljutnje izgubljen. Takva faza ljutnje nam zapravo omogućava da se oslobodimo negativnih emocija koje se normalno javljaju u takvim situacijama. Često je osim toga, lakše biti ljut nego tužan. Ova faza traje dulje od prethodne faze, obično nekoliko dana do nekoliko tjedana.

Faza 3: tugovanje
Kada se gubitak počinje prihvaćati, slijedi suočavanje s time da je on nepovratan. Tada se javlja osjećaj tuge koja traje dugo, ponekad ne prestaje, ovisno o samom gubitku. Faza tugovanja traje najduže, obično nekoliko mjeseci.
No, ova faza može predstavljati i ograničenje ili „kočnicu” u životima ljudi, jer dok smo u ovoj fazi zapravo ne napredujemo i ne nastavljamo sa životom, nego ostajemo u onom istom trenu gubitka zbog kojeg smo i ušli u fazu žalovanja.

Faza 4: restrukturiranje
Ovo je posljednja faza žalovanja i u njoj dolazi do restrukturiranja života osobe vezano uz doživljeni gubitak. Gubitak se počinje prihvaćati, a život se nastavlja s njime. Osoba proživljava različite emocije – krivnju, olakšanje, prihvaćanje. Krivnja je često vezana uz to da se počinjemo navikavati na novonastalu situaciju, da se ponovo možemo veseliti nekim stvarima i uživati u odnosima s drugim ljudima. Ova faza je nužna da bi se žalovanje moglo početi privoditi kraju te da se život može nastaviti uz promjene koje su se dogodile.

Osoba koja je doživjela gubitak može se zaustaviti u svakoj od navedenih faza, radi čega neće moći nastaviti prorađivati svoju tugu i gubitak. Ako dođe do takvog “zaustavljanja”, žalovanje neće moći završiti, a osoba kao da ostaje “zarobljena” u svom gubitku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?