Uloga psihoterapije u liječenju prvih psihotičnih poremećaja, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prva psihotična epizoda najčešće se javlja u kasnoj adolescenciji, tako da značajno utječe na separaciju od obitelji, formiranje identiteta, završavanje školovanja i zapošljavanje, razvoj prijateljstava i intimnih odnosa.

Učinkovito liječenje psihotičnih poremećaja uključuje biološke, psihoterapijske i socioterapijske metode. Nakon akutne faze liječenja (često hospitalnog), u fazi stabilizacije bolesti, nužna je rehabilitacija i psihosocijalne intervencije, uz psihoterapiju.

Cilj liječenja treba biti oporavak. Postizanje oporavka uključuje sljedeće ciljeve: sigurnost za oboljelog i druge osobe, otklanjanje ili smanjenje psihotičnih simptoma i poremećenog ponašanja, izgradnju terapijskog odnosa s oboljelim i članovima obitelji, plan oporavka od akutne epizode, praćenje psihičkog stanja pacijenta, prevenciju ozljeda, minimiziranje traume, skraćeno odgađanje liječenja, optimalno farmakološko liječenje, liječenje deficitarnih simptoma i komorbidnih stanja kao što su depresija, anksioznost, panični poremećaj i ovisnost o psihoaktivnim tvarima, uspostavljanje realne nade, omogućavanje prihvatljivog modela objašnjenja što je to psihoza, kako se liječi i koliko je vremena potrebno za oporavak, potporu obitelji u smanjenju stresa i poboljšanju obiteljskog funkcioniranja, poticanje prilagodbe te psihosocijalnog i funkcionalnog oporavka i suradnje u liječenju, poticanje ranog prepoznavanja prve epizode i identificiranje čimbenika koji prethode epizodi, olakšanje pristupa drugim potrebnim službama povezanih s mentalnim zdravljem te općim medicinskim i socijalnim sustavom. Terapijski plan temelji se na sveobuhvatnoj procjeni psihobiosocijalnih potreba.

Brojna istraživanja govore o učinkovitosti psihoterapije u liječenju pacijenata s prvom psihotičnom epizodom. Obično se radi kombinacija suportivnih i eksplorativnih elemenata, što ovisi o tome koje je intenzitet psihotičnih simptoma i kapacitet osobe za psihoterapiju. Na putu do oporavka psihoterapijsko liječenje  treba se bazirati na pronalaženju nade, ponovnom uspostavljanju identiteta, pronalaženju smisla u životu i preuzimanje odgovornosti za oporavak. Psihoterapija je važna kako bi se reducirali negativni simptomi i može biti ključna kako bi se spriječila ponovna pojava simptoma i oštećenja u životnom funkcioniranju. Posebnu pažnju zahtijeva period nakon otpusta s bolničkog liječenja jer je u prva dva tjedna nakon izlaska iz bolnice rizik od samoubojstva najveći.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihoterapija

Ne mogu obuzdati mjehur u stresnim situacijama. Kako da si pomognem?

Bipolarni afektivni poremećaj

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaMale nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Osobni izgled

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEuropske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Liječenje depresije

Depresija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUčestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Psihoterapija

Neugodne misli – što mi je činiti?

Antidepresivi

Razumijevanje depresija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDepresija predstavlja vrlo složen sindrom. Pokušaji da što bolje razumijemo na koji način ona utječe na naš mozak može dovesti do razvoja personaliziranog i učinkovitog pristupa liječenju. Otsuka America Pharmaceutical objavila je interesantan članak o tome kako se mijenja naše razumijevanje depresije. Dijagnostički kriteriji za depresiju ponekad mogu djelovati zbunjujuće jer različite osobe mogu opisivati […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Što znači dugotrajan osjećaj nestvarnosti sebe i tijela praćen strahom i panikom?

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija

Jesu li jaka vrtoglavica, drhtavica i skok tlaka normalne početne nuspojave navedenog lijeka?

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]