Brojna istraživanja ukazuju na postojanje povezanosti između tjelesne težine i niza psihičkih poremećaja.
Brojna istraživanja ukazuju na postojanje povezanosti između tjelesne težine i niza psihičkih poremećaja, obično su uključeni poremećaji raspoloženja (veliki depresivni poremećaj, distimija, manična ili hipomanična epizoda). Pokazalo se da je povezanost obostrana, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom češće se razviti određene psihičke poremećaje, no isto tako, osobe s psihičkim poremećajima pod većim su rizikom pretilosti.
Kod osoba s povećanom ili ekstremno povećanom tjelesnom težinom u odnosu na osobe normalne tjelesne težine češće su prisutni psihički poremećaji. Osim s poremećajima raspoloženja, prekomjerna tjelesna težina povezana je i s antisocijalnim, paranoidnim, opsesivno-kompulzivnim, ovisnim i shizoidnim poremećajem ličnosti.
Učestalost ovih poremećaja je češća kod žena. Smatra se da je s jedne strane razlog anksiolitički učinak hrane, a žene su sklonije pribjeći jelu kada su preplavljene negativnim osjećajima. Kod žena s depresivnim poremećajem također je češće prisutan simptom pojačanog apetita.
Kod osoba s anksioznim i depresivnim poremećajima pojava debljine može biti posljedica odgovora osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda na stres. Kada je stres kronično prisutan (što se upravo događaja kada su prisutni simptomi anksioznosti ili poremećaja raspoloženja) dolazi do gubitka regulacije aktivnosti ove osi.
Diskriminacija pretilih osoba je opće poznata i prisutna, a osobe koje su doživjele takvu diskriminaciju posljedično mogu razviti anksiozni ili depresivni poremećaj. Nezadovoljstvo tjelesnom težinom češće je kod žena, a žene su također češće i izložene diskriminaciji temeljem tjelesne težine. Posljedično se kod tih žena može razviti socijalna anksioznost, odnosno pretile su žene pod povećanim rizikom za razvoj socijalne fobije.
9.5.2019
