Posttraumatski stresni poremećaj – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Često nije jednostavno postaviti dijagnozu PTSP-a. S jedne strane diferencijalna dijagnostika može biti komplicirana, a s druge strane PTSP je moguće simulirati jer se dijagnoza u prvom redu temelji na opisu simptoma koje iznosi bolesnik.

Često nije jednostavno postaviti dijagnozu PTSP-a. S jedne strane diferencijalna dijagnostika može biti komplicirana, a s druge strane PTSP je moguće simulirati jer se dijagnoza u prvom redu temelji na opisu simptoma koje iznosi bolesnik. Za postavljanje dijagnoze PTSP-a obično se provodi strukturirani klinički intervju, psihijatrijski pregled, psihometrijski i psihodijagnostički postupci te procjena ponašanja. U dijagnostičkoj evaluaciji PTSP-a važno je istražiti traumatske događaje, kako je bolesnik doživio navedenu situaciju i kako se postavio prema njoj. Važan je individualni emocionalni odgovor.

 Liječenje PTSP-a

Liječenje PTSP-a uključuje farmakoterapijsko, psihoterapijsko i socioterapijsko liječenje.

Suvremena farmakoterapija PTSP-a uključuje antidepresive, stabilizatore raspoloženja, benzodiazepine, antipsihotike, antiadrenergike i ostale lijekove, ovisno o izraženoj simptomatici.

Ovisno o težini kliničke slike psihoterapija se može provoditi samostalno ili se kombinira s psihofarmakološkom terapijom. Kroz psihoterapijsko liječenje potrebno je traumatiziranim osobama omogućiti suočavanje s posljedicama traume, uz pokušaja nadvladavanja osjećaja bespomoćnosti, izoliranosti i patnje. Psihoterapijsko liječenje može biti individualno i grupno. Za učinkovitost ove metode liječenja važna je motiviranost bolesnika, sekundarna dobit, podrška okoline te istovremena  prisutnost drugih psihijatrijskih poremećaja.

Cilj socioterapijskih metoda liječenja je poboljšanje socijalnog funkcioniranja bolesnika i njegova socijalna prilagodba. Kako su neki bolesnici nakon završetka bolničkog liječenja loše prilagođeni na društvenu sredinu, socioterapija treba unaprijediti njegove odnose bliske i radne odnose, tako što će tijekom ili nakon psihijatrijskog liječenja pripremiti bolesnika na povratak u životnu okolinu. U ove metode liječenja spadaju radna i okupacijska terapija, ples, terapija glazbom, kino predstave te sportske aktivnosti. Ovakav tip liječenja obično se provodi u dnevnim bolnicama ili klubovima liječenih bolesnika.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ekrani

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Koža

Utjecaj stresa na kožu: Dermatološki savjeti za kontrolu kožnih problema povezanih sa stresom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoža kao najveći organ uvijek reagira na stres bez obzira da li se radi o kratkotrajnom ili dugotrajnom stresu. Djelovanje hormona kortizola koji se luči u stresu očituje se u naglim situacijama kao crvenilo kože, lica, vrata, znojenje dlanova i tabana ili cijelog tijela, uz bljedoću lica dok dugotrajno stanje stresa daje izgled izraženih podočnjaka, […]

Srce

Stres i bol u prsima – što mi je činiti?

Poremećaj spavanja

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteDobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Nikotin

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Stres

Da li bih trebala ponoviti posjet kardiologu ili da sve prepišem umoru i stresu?

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija

Što znači dugotrajan osjećaj nestvarnosti sebe i tijela praćen strahom i panikom?

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako reći prijateljici da psihoterapija koju pohađa možda nema učinka?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]