Poremećaji prehrane, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poremećaji prehrane javljaju se u oko 4% populacije. Obično se javljaju u adolescenciji, no u oko 5% slučajeva javljaju se u ranim dvadesetim godinama. Češće se javljaju kod osoba ženskog spola (prosječno 10 do 20 puta češće).

Poremećaji prehrane javljaju se u oko 4% populacije. Obično se javljaju u adolescenciji, no u oko 5% slučajeva javljaju se u ranim dvadesetim godinama. Češće se javljaju kod osoba ženskog spola (prosječno 10 do 20 puta češće). U zadnjih nekoliko desetljeća učestalija je pojava anoreksije, posebno kod djevojčica i dječaka predpubertetske dobi. Često se uz ovaj poremećaj javlja depresija, socijalna fobija i opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Ne zna se točan uzrok, no pretpostavlja se da podlogu za razvoj ovih poremećaja čini kompleksna interakcija genetskih, bioloških, bihevioralnih, psiholoških i socijalnih čimbenika. Neka istraživanja pokazuju veću učestalost kod jednojajčanih blizanaca u odnosu na dvojajčane blizance. Endogeni opioidi mogu djelovati na potiskivanje osjećaja gladi. Funkcija štitne žlijezde također je suprimirana. Neki istraživači smatraju da postoji disfunkcija osi hipotalamus-hipofiza, dok su neke studije pokazale poremećaj funkcije serotonina, dopamina i noradrenalina (svaki od ovih neurotransmitora povezan je s regulacijom osjećaja gladi u paraventrikularnim jezgrama hipotalamusa).

Od socijalnih čimbenika pretpostavlja se da određenu ulogu imaju problematični odnosi s roditeljima, odnosno u takvim je obiteljima obično prisutna visoka razina izolacije i hostilnosti te niska razina podrške i empatije.
Vrlo često je anoreksija kod adolescenta reakcija na zahtjev za osamostaljenjem u sklopu kojeg se očekuje viši stupanj funkcioniranja, posebice socijalnog i seksualnog. Kod ovih osoba karakterističan je nedostatak osjećaja autonomije. Mnogi čak imaju osjećaj kao da njihovo tijelo na neki način kontroliraju roditelji, tako da kroz takvu izrazitu samodisciplinu anoreksični bolesnici pokušavaju razviti osjećaj autonomije. Prema psihodinamskom shvaćanju takve se osobe ne mogu psihološki separirati od svoje majke.

Bulimija se javlja češće od anoreksije, također češće kod osoba ženskog spola, no počinje u nešto kasnijoj adolescenciji od anoreksije. Iako se često javlja kod osoba normalne tjelesne težine, ponekad se radi o osobama koje su ranije imale prekomjernu težinu.
Pretpostavlja se da u nastanku ovog poremećaja važnu ulogu imaju serotonin i noradrenalin te možda povišena razina endorfina.
Osobe koje boluju od poremećaja prehrane su osobe koje imaju visoko postavljene ciljeve. Često potječu iz obitelji u kojima nedostaje bliskosti. Kod njih je prisutan manjak kontrole superega i ego snaga. Općenito teško kontroliraju svoje impulse što se očituje kao sklonost ovisnosti o psihoaktivnim tvarima i autodestruktivnim odnosima.
Često žene koje su doživjele seksualno zlostavljanje razviju bulimiju. Jedna od najvažnijih stvari je da sami roditelji imaju zdrave prehrambene navike.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]