U sklopu bulimije nervose javljaju se ponavljajuće epizode jedenja neuobičajeno velikih količina hrane, nad kojima osoba teško uspostavlja kontrolu. Nakon prejedanja osoba na različite načine pokušava poništiti raniji čin, što uključuje izazivanje povraćanja, gladovanje, pretjerano vježbanje, korištenje diuretika ili laksativa.
U sklopu bulimije nervose javljaju se ponavljajuće epizode jedenja neuobičajeno velikih količina hrane, nad kojima osoba teško uspostavlja kontrolu. Nakon prejedanja osoba na različite načine pokušava „poništiti” raniji čin, što uključuje izazivanje povraćanja, gladovanje, pretjerano vježbanje, korištenje diuretika ili laksativa. Za razliku od oboljelih od anoreksije nervoze, ove osobe uglavnom održavaju normalnu tjelesnu težinu ili ponekad blago povišenu. Međutim, i kod njih je izražen strah od porasta tjelesne težine te nezadovoljstvo vlastitim izgledom i tijelom.
Postoje dva tipa bulimije nervoze: tip s „čišćenjem” koji uključuje samoizazvano povraćanje ili pretjerano korištenje laksativa, diuretika ili emetika i tip koji ne uključuje „čišćenje”, no prisutna su druga neprimjerena kompenzatorna ponašanja – gladovanje ili pretjerano vježbanje.
Mogu se javiti različite posljedice, a najčešće su oštećenje zubne cakline i zubi radi izloženosti želučanoj kiselini, bolno grlo uz kronične upale, oteknuće slinovnica, poremećen refluks kiseline, iritacija crijeva, disbalans elektrolita (uz moguće zatajenje srca), dehidracija, itd.
U podlozi poremećaja obično se nalazi obrazac da osoba emocionalno ispunjenje ili nošenje s negativnim emocijama povezuje s hranom. Da bi liječenje imalo rezultata potrebno je proraditi emocionalne probleme koji se nalaze u podlozi. U liječenju ovog poremećaja najvažnija je psihoterapija. Preporučuju se različiti medikamenti, no najčešće fluoksetin. U težim slučajevima potrebno je i hospitalno liječenje, posebno ako je osoba razvila tjelesne komplikacije te kada je povraćanje, korištenje laksativa, diuretika ili emetika postalo način kako se kontrolira prejedanje.
Poremećaj prejedanja ili kompulzivno jedenje često je izazvano dugotrajnim dijetama ili periodima pretjerane konzumacije hrane, koje se obično odvija u tajnosti i s ciljem dobivanja utjehe i umirenja. Ovaj poremećaj uključuje epizode nekontroliranog, kontinuiranog ili impulzivnog jedenja te ponavljane dijete ili povremena izgladnjivanja.
Mnogi ljudi se povremeno prejedaju ili imaju osjećaj da često jedu više nego što bi trebali. No, samo jedenje velikih količina hrane ne znači da osoba ima ovaj poremećaj.
Kod poremećaja prejedanja se događa da osoba gubi kontrolu nad konzumacijom hrane, no nakon toga ne prakticira pretjerano vježbanje, izgladnjivanje ili „čišćenje”, pa je posljedica toga pretjerana tjelesna težina. Zbog posljedičnog osjećaja srama i krivnje ponovo dolazi do prejedanja. Kod takvog prejedanja osoba jede brže nego uobičajeno, jede sve dok se ne javi osjećaj neugode, jede velike količine hrane kada nije gladna, jede u samoći i potajno.
Poremećaj prejedanja može se javiti i u sklopu bulimije. No, kod bulimije je prisutan neki oblik „čišćenja” ili ekscesivnog vježbanja.
Liječenje ovog poremećaja zapravo uključuje iste postupke kao kod bulimije. Psihoterapija, posebno kognitivno-bihevioralna, je najučinkovitija. Koristi se individualna i grupna psihoterapija.
23.12.2015
