Perimenopauza i depresija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Vjerojatnost za razvoj velikog depresivnog poremećaja dva puta veća u perimenopauzi u odnosu na premenopauzu, a u postmenopauzi je rizik četiri puta veći u odnosu na premenopauzu.

Perimenopauza se obično definira kao vremenski period u kojem započinju prvi endokrinološki, biološki i klinički simptomi menopauze, do jedne godine nakon finalnog menstrualnog perioda. Promjene u menstrualnom ciklusu mogu se vidjeti već četiri do osam godina prije nastupa menopauze premda je prosječno trajanje perimenopauze četiri godine.

Reproduktivno starenje u žena povezano je s padom koncentracije estrogena iz jajnika (estradiola i estrona) i progesterona te povećanjem FSH. Kod određenih žena perimenopauza je pak karakterizirana velikim fluktuacijama u razinama estrogena, nasuprot polaganom i stabilnom padu. No, još je uvijek potrebno rasvijetliti poveznicu ovih hormonalnih promjena, kognicije i afekta.

Istraživanja pokazuju da su perimenopauza i postmenopauza povezane s padom u odgođenoj verbalnoj memoriji u odnosu na premenopauzu. Također, postmenopauza je povezana s padom verbalne fluentnosti u odnosu na perimenopauzu. Isto tako vjerojatno postoji značajno povećan rizik za razvoj depresije u peri- i postmenopauzi. Odnosno, čini se da je vrlo jasno da postoji rizik od razvoja depresije u perimenopauzi, ali specifični rizični faktori za perimenopauzalnu depresiju i njena putanja u kasnoj postmenopauzi ostaje još uvijek djelomično nerazjašnjena.

Perimenopauza je povezana s afektivnim promjenama, koje se mogu javljati u rasponu od  naglašenih depresivnih simptoma do prisutnih kriterija za dijagnozu velikog depresivnog poremećaja.

Istraživanja su pokazala da je vjerojatnost za razvoj velikog depresivnog poremećaja dva puta veća u perimenopauzi u odnosu na premenopauzu, a u postmenopauzi je rizik četiri puta veći u odnosu na premenopauzu.

Studije praćenja su također pokazale da žene kod kojih je perimenopauza dulje trajala (preko 27 mjeseci) su bile pod dvostruko većim rizikom za razvoj depresivnih simptoma.

Ono što još uvijek nije sasvim razjašnjeno su specifični rizični faktori za razvoj depresije u perimenopauzi kao i dugotrajne razlike u utjecaju na raspoloženje i kogniciju kod žena koje razviju perimenopauzalnu depresiju u odnosu na one koje nemaju navedene promjene.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Krvarenje

Nepravilni menstruacijski ciklusi – moram li se zabrinuti?

Bipolarni afektivni poremećaj

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Depresija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Promjene moždanih struktura

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Mozak

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSnimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Trudnoća

Je li moje stanje trudnoća ili perimenopauza?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]