Perimenopauza i depresija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Vjerojatnost za razvoj velikog depresivnog poremećaja dva puta veća u perimenopauzi u odnosu na premenopauzu, a u postmenopauzi je rizik četiri puta veći u odnosu na premenopauzu.

Perimenopauza se obično definira kao vremenski period u kojem započinju prvi endokrinološki, biološki i klinički simptomi menopauze, do jedne godine nakon finalnog menstrualnog perioda. Promjene u menstrualnom ciklusu mogu se vidjeti već četiri do osam godina prije nastupa menopauze premda je prosječno trajanje perimenopauze četiri godine.

Reproduktivno starenje u žena povezano je s padom koncentracije estrogena iz jajnika (estradiola i estrona) i progesterona te povećanjem FSH. Kod određenih žena perimenopauza je pak karakterizirana velikim fluktuacijama u razinama estrogena, nasuprot polaganom i stabilnom padu. No, još je uvijek potrebno rasvijetliti poveznicu ovih hormonalnih promjena, kognicije i afekta.

Istraživanja pokazuju da su perimenopauza i postmenopauza povezane s padom u odgođenoj verbalnoj memoriji u odnosu na premenopauzu. Također, postmenopauza je povezana s padom verbalne fluentnosti u odnosu na perimenopauzu. Isto tako vjerojatno postoji značajno povećan rizik za razvoj depresije u peri- i postmenopauzi. Odnosno, čini se da je vrlo jasno da postoji rizik od razvoja depresije u perimenopauzi, ali specifični rizični faktori za perimenopauzalnu depresiju i njena putanja u kasnoj postmenopauzi ostaje još uvijek djelomično nerazjašnjena.

Perimenopauza je povezana s afektivnim promjenama, koje se mogu javljati u rasponu od  naglašenih depresivnih simptoma do prisutnih kriterija za dijagnozu velikog depresivnog poremećaja.

Istraživanja su pokazala da je vjerojatnost za razvoj velikog depresivnog poremećaja dva puta veća u perimenopauzi u odnosu na premenopauzu, a u postmenopauzi je rizik četiri puta veći u odnosu na premenopauzu.

Studije praćenja su također pokazale da žene kod kojih je perimenopauza dulje trajala (preko 27 mjeseci) su bile pod dvostruko većim rizikom za razvoj depresivnih simptoma.

Ono što još uvijek nije sasvim razjašnjeno su specifični rizični faktori za razvoj depresije u perimenopauzi kao i dugotrajne razlike u utjecaju na raspoloženje i kogniciju kod žena koje razviju perimenopauzalnu depresiju u odnosu na one koje nemaju navedene promjene.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Depresija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Psihoza

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Karcinom

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Elektrostimulativna terapija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Depresija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]