Ovisnost o mobitelu

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nomofobija je pojam kojim se opisuje sve više prisutan strah koji je posljedica modernog načina života, a to je strah od gubitka mobitela ili da se ostane bez signala – što znači gubitak kontakta koji je inače omogućen putem mobitela i računala…

Nomofobija je pojam kojim se opisuje sve više prisutan strah koji je posljedica modernog načina života, a to je strah od gubitka mobitela ili da se ostane bez signala – što znači gubitak kontakta koji je inače omogućen putem mobitela i računala. Ono što izaziva osjećaj straha i tjeskobe je da u slučaju gubitka mobitela nije moguća komunikacija, gubi se povezanost i pristup informacijama te da je to u konačnici nepraktično. Ovaj strah uključuje strah od gubitka mobitela, njegovog lomljenja, krađe ili gubitka signala.

Termin nomofobija predstavlja kraticu za “no-mobile-phone phobia”, a skovan je 2010. godine tijekom istraživanja provedenog u Velikoj Britaniji. Smatra se da se u podlozi ove “fobije” nalaze ozbiljnija stanja i poremećaji.  Postoji izrazita anksioznost pri mogućnosti da se izgubi mobitel ili kontakt. U podlozi je strah osobe da će joj možda pozliti ili joj neće biti dobro, a da neće moći dobiti pomoć u tom trenutku.

Studija je pokazala da gotovo 53% osoba koje koriste mobitel u Britaniji postaju anksiozne kada izgube svoj mobitel, kada im se isprazni baterija ili im istekne bon ili nemaju signal. Oko 58% muškaraca i 47% žena pati od navedene fobije, a dodatnih 9% osoba je pod stresom kada su im mobiteli isključeni. Studija je obuhvatila 2163 osobe, a 55% ispitanika kao glavni razlog potrebe za mobitelom navodi održavanje kontakta s prijateljima ili obitelji zbog čega postaju tjeskobni kada ne mogu koristiti svoje mobitele. Studija uspoređuje tu razinu stresa s razinom stresa kod “nervoze dana prije vjenčanja” ili odlaska stomatologu.

Istraživanja pokazuju da u sklopu nomofobije neke osobe proživljavaju osjećaje tjeskobe ili patnje kada nemaju svoj mobitel te razinu ovisnosti o mobitelu za obavljanje osnovnih zadataka i ispunjavanje važnih potreba (učenje, osjećaj sigurnosti i održavanje kontakta s drugim osobama i izvorom informacija).

Neki od znakova koji upućuju na ovaj poremećaj su npr: nemogućnost da uopće isključimo svoj mobitel, opsesivno provjeravanje propuštenih poziva, elektronskih poruka ili sms poruka, stalno nadopunjavanje baterije te da se uvijek nosi mobitel sa sobom (i kada npr. idemo u kupaonicu).

Osobito su pametni telefoni postali značajno sredstvo za organiziranje svakodnevnog života (kalendari, navigacija, komunikacija s drugima, traženje odgovora na različita pitanja, itd.). Jedna od važnih psiholoških posljedica je utjecaj na transaktivno pamćenje. Naime, kada imamo pouzdan vanjski izvor informacija o određenoj temi, to smanjuje našu motivaciju te sposobnost za usvajanjem i zadržavanjem znanja o određenoj temi.

Kod liječenja osoba s nomofobijom obično se, kao i kod liječenja drugih ovisnosti, koriste različite psihoterapijske tehnike uz moguće medikamente.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatrija

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Psihijatrija

Terapija – pomoć

Psihijatrija

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Psihijatrija

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Ovisnost

Stvara li ovaj lijek ovisnost?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]