Moj upit vezan je uz bolesti ovisnosti, odnosno alkoholizam. Kako ga prepoznati i zaustaviti u ranoj fazi dok nije prešao u ozbiljan problem koji onemogućuje funkcioniranje u životu?

Poštovani,

Moj upit vezan je uz bolesti ovisnosti, odnosno alkoholizam. Kako ga prepoznati i zaustaviti u ranoj fazi dok nije prešao u ozbiljan problem koji onemogućuje funkcioniranje u životu?

Pitanje se odnosi na moga supruga. Od kad se znamo (15ak g) oboje povremeno uzimamo alkohol. Rekla bih da je to u kategoriji umjerenog, primjerice 2-3 pića 2-3 puta mjesečno.

Međutim, unatrag otprilike godinu dana primjetila sam da se njegov odnos prema alkoholu počeo mijenjati. U situaciji kad je uznemiren naruči kratku da se smiri – nikada to prije nije radio. Često za druženje bira društvo u kojem se alkohol konzumira. I prije je znao “otići s frendom na pivu” ali sada se zna zaredati tjedan-dva da svaki dan pije po pivu-dvije a neke dane i više. Koliko ja znam, jer ponekad pronađem i neke boce za koje nisam znala – iako mi ne djeluje baš da ih se trudi sakriti. Onda tjedan-dva popije ukupno dva pića, pa opet gotovo svakodnevno. Kad smo u društvu ili na zabavi, često zna i pretjerati da se opije do razine problema s govorom.

Ja sam inače pretjerano zabrinuta oko zdravlja i znam i sama da često pušem na hladno, tako da ne znam ni sama pretjerujem li u ovoj situaciji ili ne. On, jasno, tvrdi da sam paranoična i da što ima loše da popije piće nakon posla da se opusti.

Koliko ja vidim, nema inače nekih ozbiljnih posljedica za sada. Nije agresivan, ne sjeda za volan pod utjecajem alkohola, ne zanemaruje svoje obveze…

Dodatan razlog za zabrinutost je taj što su mu braća i sestra također imali problem s alkoholom (hospitalizacije). Jedan brat mu ima depresivno-anksiozni poremećaj a sestra borderline.

On sam ima dijanosticiran PTSP nakon prometne nesreće i na terapiji je SSRI. Također kad je u nekom većem stresu od kad ga znam primjećujem neka borderline ponašanja (“utapanje” tuge u hrani, nejasan osjećaj identiteta i sl.). Sklon je depresivnom raspoloženju, često vrlo inertan i pasivan, treba mu poticaj za izražavanje emocija, i imam osjećaj da često nema kontrolu nad vlastitim životom, emocijama i sl. Zbog svega toga bojim se da bi lako mogao kliznuti u neke ozbiljnije probleme s alkoholom i ako je moguće, željela bih reagirati na vrijeme.

On inače redovito (na 6 mj) posjećuje psihijatricu i na terapiji je (od koje se inače zaista osjeća bolje i bolje funkcionira), međutim je nažalost naš sustav takav da pregled traje pet minuta i eventualno se povisi ili snizi doza. Oboje imamo nekih psihičkih poteškoća kao posljedice zlostavljanja u djetinjstvu, kasnijih okolnosti života, a imamo i genetsku predispoziciju. Ipak se trudimo što bolje sami sebe “popraviti” i raditi na našem braku, kojeg oboje ocjenjujemo sretnim. Međutim, sami često dođemo do zida i ne znamo kako dalje te bi nam bila od koristi zajednička psihoterapija – no ne znam koliko je to moguće dobiti u našem sustavu, dok je ići privatno priličan financijski izdatak.

Na kraju su ispala dva pitanja. Unaprijed hvala!

28.11.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

usmjerit ću se na onda na konkretno – najbolje bi bilo da zajedno sa suprugom otiđete na pregled kod njegove psihijatrice i date podatke o frekvenciji konzumiranja alkohola jer ona to možda i ne zna. Osim toga, znate i sami da uzimanje lijekova i alkohol ne idu zajedno. Vjerujem da se suprug često osjeća teško ili tjeskobno pa moguće alkoholom pokušava osjetiti privremeno olakšanje, no to je loš izbor.

Možete pokušati dogovoriti bračnu terapiju na uputnicu također kod psihijatrice.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?