Ovisnost o kockanju

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Postoji nekoliko tipova kockanja – socijalno, profesionalno i patološko. Socijalno kockanje predstavlja prihvatljiv način zabave, nije zaokupljujući i ne uzrokuje ozbiljne negativne posljedice, dok se za profesionalno kockanje kaže da je to “posao uvježbanih i discipliniranih osoba”.

Kod patološkog kockanja prisutno je trajno i ponavljajuće kockanje koje posljedično dovodi do značajnih oštećenja u osobnom, socijalnom ili radnom funkcioniranju.

Patološko kockanje kao psihički poremećaj uvršteno je u Međunarodnu klasifikaciju bolesti 1980. godine. U klasifikaciji MKB-10 kockanje je uvršteno u poremećaje kontrole nagona, što znači nesposobnost osobe da se sudrži od određenog nagona koji je opasan za nju ili druge osobe. Prije samog provođenja čina raste osjećaj napetosti ili uzbuđenja, a tijekom samog čina javlja se osjećaj ugode, zadovoljstva ili olakšanja. Naknadno se može javiti osjećaj krivnje i predbacivanja.

Promijenjeno ponašanje uključuje preokupaciju kockanjem, potrebu za kockanjem sa sve većim količinama novca da bi se postiglo željeno uzbuđenje, ponavljane neuspješne pokušaje da se kontrolira, smanji ili zaustavi kockanje. Kockanje predstavlja načinbijega od problema. Kocka se kako bi se nadoknadili gubici, a osoba počinje lagati kako bi prikrila opseg zaokupljenosti kockanjem. Poduzimaju se različite ilegalne radnje da bi se moglo financirati kockanje. Ugrožavaju se ili gube osobni i profesionalni odnosi zbog kockanja i oslanjanje na druge za novac u otplati dugova.

Pretpostavlja se da se u podlozi ovisnosti o kockanju nalazi kombinacija psiholoških, bioloških i okolišnih čimbenika. Javlja se u oba spola, češće kod mlađih muškaraca. Kod žena se obično javlja nešto kasnije, a često prethodi depresivna epizoda. Često se istovremeno javlja ovisnost o psihoaktivnim tvarima, poremećaji raspoloženja, anksiozni poremećaji, socijalna fobija, opsesivno-kompulzivni poremećaj te suicid. Ponekad pojava kockanja može upućivati na početak bipolarnog poremećaja.

Kockanje može biti sporadično ili redovito, a tijek je obično progresivan. Odnosno, s vremenom je kockanje sve učestalije, a ulozi postaju sve veći. Međutim, uzbuđenje i rizik su značajniji od mogućeg dobitka. Kao i kod drugih tipova ovisnosti, ovisnicima o kockanju treba jako dugo vremena da bi priznali da imaju problem i da bi prihvatili pomoć. Kada se jave na liječenje obično su već u velikim dugovima koji ih dovode u brojne komplikacije i probleme u obitelji, na poslu i socijalnim kontaktima.

Liječenje uključuje specijalizirane programe koji se sastoje od individualne terapije, grupne terapije i farmakoterapije te grupe podrške. Cilj liječenja je stjecanje uvida u vlastito ponašanje, uz formiranje novih, zdravijih obrazaca ponašanja te povratak kontrole nad vlastitim postupcima i nagonima. Iznimno je važno da osoba ovisna o kockanju napusti stare navike i društvo koje kocka te da ne posjećuje mjesta na kojima se kocka. Isto tako, takvim je osobama potrebno kontrolirati kreditne kartice, financijske transakcije, kredite i ostale mogućnosti pristupa novcu kako se ne bi stvorili novi izdaci i dugovi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Epilepsija

Tumačenje EEG nalaza

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]