Ovisnost o kockanju

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Postoji nekoliko tipova kockanja – socijalno, profesionalno i patološko. Socijalno kockanje predstavlja prihvatljiv način zabave, nije zaokupljujući i ne uzrokuje ozbiljne negativne posljedice, dok se za profesionalno kockanje kaže da je to “posao uvježbanih i discipliniranih osoba”.

Kod patološkog kockanja prisutno je trajno i ponavljajuće kockanje koje posljedično dovodi do značajnih oštećenja u osobnom, socijalnom ili radnom funkcioniranju.

Patološko kockanje kao psihički poremećaj uvršteno je u Međunarodnu klasifikaciju bolesti 1980. godine. U klasifikaciji MKB-10 kockanje je uvršteno u poremećaje kontrole nagona, što znači nesposobnost osobe da se sudrži od određenog nagona koji je opasan za nju ili druge osobe. Prije samog provođenja čina raste osjećaj napetosti ili uzbuđenja, a tijekom samog čina javlja se osjećaj ugode, zadovoljstva ili olakšanja. Naknadno se može javiti osjećaj krivnje i predbacivanja.

Promijenjeno ponašanje uključuje preokupaciju kockanjem, potrebu za kockanjem sa sve većim količinama novca da bi se postiglo željeno uzbuđenje, ponavljane neuspješne pokušaje da se kontrolira, smanji ili zaustavi kockanje. Kockanje predstavlja načinbijega od problema. Kocka se kako bi se nadoknadili gubici, a osoba počinje lagati kako bi prikrila opseg zaokupljenosti kockanjem. Poduzimaju se različite ilegalne radnje da bi se moglo financirati kockanje. Ugrožavaju se ili gube osobni i profesionalni odnosi zbog kockanja i oslanjanje na druge za novac u otplati dugova.

Pretpostavlja se da se u podlozi ovisnosti o kockanju nalazi kombinacija psiholoških, bioloških i okolišnih čimbenika. Javlja se u oba spola, češće kod mlađih muškaraca. Kod žena se obično javlja nešto kasnije, a često prethodi depresivna epizoda. Često se istovremeno javlja ovisnost o psihoaktivnim tvarima, poremećaji raspoloženja, anksiozni poremećaji, socijalna fobija, opsesivno-kompulzivni poremećaj te suicid. Ponekad pojava kockanja može upućivati na početak bipolarnog poremećaja.

Kockanje može biti sporadično ili redovito, a tijek je obično progresivan. Odnosno, s vremenom je kockanje sve učestalije, a ulozi postaju sve veći. Međutim, uzbuđenje i rizik su značajniji od mogućeg dobitka. Kao i kod drugih tipova ovisnosti, ovisnicima o kockanju treba jako dugo vremena da bi priznali da imaju problem i da bi prihvatili pomoć. Kada se jave na liječenje obično su već u velikim dugovima koji ih dovode u brojne komplikacije i probleme u obitelji, na poslu i socijalnim kontaktima.

Liječenje uključuje specijalizirane programe koji se sastoje od individualne terapije, grupne terapije i farmakoterapije te grupe podrške. Cilj liječenja je stjecanje uvida u vlastito ponašanje, uz formiranje novih, zdravijih obrazaca ponašanja te povratak kontrole nad vlastitim postupcima i nagonima. Iznimno je važno da osoba ovisna o kockanju napusti stare navike i društvo koje kocka te da ne posjećuje mjesta na kojima se kocka. Isto tako, takvim je osobama potrebno kontrolirati kreditne kartice, financijske transakcije, kredite i ostale mogućnosti pristupa novcu kako se ne bi stvorili novi izdaci i dugovi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]