Ovisnost o kockanju

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Postoji nekoliko tipova kockanja – socijalno, profesionalno i patološko. Socijalno kockanje predstavlja prihvatljiv način zabave, nije zaokupljujući i ne uzrokuje ozbiljne negativne posljedice, dok se za profesionalno kockanje kaže da je to “posao uvježbanih i discipliniranih osoba”.

Kod patološkog kockanja prisutno je trajno i ponavljajuće kockanje koje posljedično dovodi do značajnih oštećenja u osobnom, socijalnom ili radnom funkcioniranju.

Patološko kockanje kao psihički poremećaj uvršteno je u Međunarodnu klasifikaciju bolesti 1980. godine. U klasifikaciji MKB-10 kockanje je uvršteno u poremećaje kontrole nagona, što znači nesposobnost osobe da se sudrži od određenog nagona koji je opasan za nju ili druge osobe. Prije samog provođenja čina raste osjećaj napetosti ili uzbuđenja, a tijekom samog čina javlja se osjećaj ugode, zadovoljstva ili olakšanja. Naknadno se može javiti osjećaj krivnje i predbacivanja.

Promijenjeno ponašanje uključuje preokupaciju kockanjem, potrebu za kockanjem sa sve većim količinama novca da bi se postiglo željeno uzbuđenje, ponavljane neuspješne pokušaje da se kontrolira, smanji ili zaustavi kockanje. Kockanje predstavlja načinbijega od problema. Kocka se kako bi se nadoknadili gubici, a osoba počinje lagati kako bi prikrila opseg zaokupljenosti kockanjem. Poduzimaju se različite ilegalne radnje da bi se moglo financirati kockanje. Ugrožavaju se ili gube osobni i profesionalni odnosi zbog kockanja i oslanjanje na druge za novac u otplati dugova.

Pretpostavlja se da se u podlozi ovisnosti o kockanju nalazi kombinacija psiholoških, bioloških i okolišnih čimbenika. Javlja se u oba spola, češće kod mlađih muškaraca. Kod žena se obično javlja nešto kasnije, a često prethodi depresivna epizoda. Često se istovremeno javlja ovisnost o psihoaktivnim tvarima, poremećaji raspoloženja, anksiozni poremećaji, socijalna fobija, opsesivno-kompulzivni poremećaj te suicid. Ponekad pojava kockanja može upućivati na početak bipolarnog poremećaja.

Kockanje može biti sporadično ili redovito, a tijek je obično progresivan. Odnosno, s vremenom je kockanje sve učestalije, a ulozi postaju sve veći. Međutim, uzbuđenje i rizik su značajniji od mogućeg dobitka. Kao i kod drugih tipova ovisnosti, ovisnicima o kockanju treba jako dugo vremena da bi priznali da imaju problem i da bi prihvatili pomoć. Kada se jave na liječenje obično su već u velikim dugovima koji ih dovode u brojne komplikacije i probleme u obitelji, na poslu i socijalnim kontaktima.

Liječenje uključuje specijalizirane programe koji se sastoje od individualne terapije, grupne terapije i farmakoterapije te grupe podrške. Cilj liječenja je stjecanje uvida u vlastito ponašanje, uz formiranje novih, zdravijih obrazaca ponašanja te povratak kontrole nad vlastitim postupcima i nagonima. Iznimno je važno da osoba ovisna o kockanju napusti stare navike i društvo koje kocka te da ne posjećuje mjesta na kojima se kocka. Isto tako, takvim je osobama potrebno kontrolirati kreditne kartice, financijske transakcije, kredite i ostale mogućnosti pristupa novcu kako se ne bi stvorili novi izdaci i dugovi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Degenerativna ozljeda meniska shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZaključak. Degenerativna ozljeda meniska i dalje predstavlja izvor nelagode i boli za velik broj bolesnika. Bolesnici koji imaju jasne mehaničke simptome, poput preskakanja, zakočenja ili „zaključavanja“ koljena, mogu imati koristi od artroskopske parcijalne meniscektomije. Ipak, operativno liječenje ne jamči uvijek uspjeh, osobito ako je istodobno prisutan osteoartritis koljena. Detaljna anamneza, temeljit fizikalni pregled i odgovarajuće […]

Glavobolje

Jesu li arahnoidalne ciste i multicistična pinealna žlijezda na MR-u mozga razlog za zabrinutost kod čestih glavobolja?

PSA vrijednosti shutterstock_1232935264

Kada ne treba određivati PSA u serumu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePostoje situacije u kojima nije poželjno niti ispravno određivati PSA u serumu budući da možemo pouzdano očekivati da će njegova vrijednost biti povišena. PSA (Prostata Specifični Antigen) je tumorski marker za rak prostate. Taj marker ne postavlja dijagnozu niti je isključuje nego definira rizik od raka prostate ili njegova nastanka u budućnosti. Ujedno, ta je […]

Sitost shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Društvene mreže shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Vrtoglavica

Zašto se vrtoglavice i osjećaj nestabilnosti nastavljaju mjesecima nakon liječenja vrtoglavice?

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_1997875346

Uporaba kanabisa i pojava tjeskobe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novom istraživanju autora Myrana i suradnika objavljenom u časopisu The Lancet journal eClinicalMedicine, obrasci korištenja kanabisa koji navode pacijente da se jave na pregled u hitnu službu mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja i pogoršati anksiozne poremećaje kod pacijenata koji ih već imaju. U studiji koja je obuhvatila više od 12 milijuna sudionika, oko 24% […]

Psihijatrija shutterstock_2250489243

Perinatalni psihički poremećaji

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema istraživanju Kare Zivin i suradnika sa Sveučilišta Michigan, objavljenom u časopisu Health Affairs, broj žena s perinatalnim poremećajem raspoloženja i anksioznosti (PMAD) naglo je porastao u Sjedinjenim Državama. Njihova studija istraživala je trendove po državama i vremenskim razdobljima. Studija pokazuje kako je između 2008. i 2020. godine, u nacionalnoj kohorti od 750 004 žena […]

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija

Kako smanjiti nagle emocionalne promjene i impulzivno ponašanje u odnosima?

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija

Je li ovaj način postupnog ukidanja navedenog lijeka ispravan i siguran?

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]