Olanzapin u liječenju psihoza

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Izbor antipsihotika u akutnoj epizodi schizofrenije ovisi o vrsti i intenzitetu simptoma te se sukladno tome donosi odluka da li liječenje treba započeti klasičnim antipsihotikom.

Izbor antipsihotika u akutnoj epizodi schizofrenije ovisi o vrsti i intenzitetu simptoma te se sukladno tome donosi odluka da li liječenje treba započeti klasičnim antipsihotikom ili odmah upotrijebiti novi antipsihotik. Slično moramo donijeti odluku i kod bolesnika koji boluju od kronične psihoze kako bismo postigli što brži terapijski odgovor i izbjegli neželjene nuspojave i već od početka radili na što boljoj suradljivosti između bolesnika i liječnika. Antipsihotici ublažavaju simptome psihoze, dovode do brže remisije bolesti. Česte nuspojave koje se mogu javiti već na početku liječenja su neurološke nuspojave uz primjenu terapijskih doza, distonije i akatizije, početni razvoj tardivne diskinezije ili jatrogeni parkinsonizam, jaka sedacija, hipotenzija i drugo. Antipsihotici nove generacije u koje spada i olanzapin, pokazuju veći afinitet za mezolimbičke dopaminske neurone u odnosu na nizak afinitet za nigrostrijatalne dopaminske neurone. Također imaju veći afinitet za serotoninske 5 HT 2 receptore nego za dopaminske D2 receptore, imaju manju sklonost za izazivanje EPS-a i tardivne diskinezije. Klinički su učinkoviti u ublažavanju pozitivnih i negativnih simptoma schizofrenije, poboljšavaju kognitivno funkcioniranje što sve poboljšava suradljivost bolesnika i bolje funkcioniranje u vanbolničkim uvjetima. Terapijski odgovor i konačni ishod liječenja ovisi o učinku antipsihotika na cijeli niz različitih sindroma: sumanuta distorzija realiteta, psihička i socijalna dezorganizacija, autistično povlačenje, intelektualno, afektivna i socijalno zakazivanje, anksioznost, nemir, agitacija, agresivnost, suicidalnost, uz nesanicu, poremećaj uzimanja hrane zbog najčešće sumanutih ideja da je hrana zatrovana. Olanzapin je antipsihotik širokog spektra koji ima veći afiniteta za 5HT nego D2 receptore, također pokazuje afinitet za multipla receptorska mjesta, regionalnu selektivnost, sposobnost normalizacije senzomotorne disfunkcije u schizofreniji.

Klinička iskustva kod liječenja dugogodišnjih psihoza pokazala su da uvođenje olanzapina u terapiju može značajno poboljšati bolesnikovo emocionalno i socijalno funkcioniranje te mu omogućiti veću kvalitetu života. Uvođenje ovog lijeka kod bolesnika koji su ranije bili na visokim dozama tipičnih i atipičnih antipsihotika, a da kvalitetna remisija nije bila postignuta, omogućilo se velikom broju bolesnika da se kvalitetno oporave i počnu sve bolje funkcionirati u ambulantnim uvjetima. Pri tome je zbog sve boljeg socijalnog funkcioniranja i sve kvalitetnije remisije došlo do postupnog smanjivanja ranije terapije te su bolesnici sve bolje funkcionirali na znatno nižim dozama lijekova čime su se smanjile ili potpuno nestale brojne nuspojave koje su ranije osjećali.
Također nisu zamijećene ozbiljnijie komplikacije tipa povećane incidencije kardioloških smetnji, metaboličkog sindroma, hipotenzije, opstipacije…itd.
Prosječna djelotvorna doza olanzapina bila je od 10-20 mg dnevno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet