Olanzapin u liječenju psihoza

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Izbor antipsihotika u akutnoj epizodi schizofrenije ovisi o vrsti i intenzitetu simptoma te se sukladno tome donosi odluka da li liječenje treba započeti klasičnim antipsihotikom.

Izbor antipsihotika u akutnoj epizodi schizofrenije ovisi o vrsti i intenzitetu simptoma te se sukladno tome donosi odluka da li liječenje treba započeti klasičnim antipsihotikom ili odmah upotrijebiti novi antipsihotik. Slično moramo donijeti odluku i kod bolesnika koji boluju od kronične psihoze kako bismo postigli što brži terapijski odgovor i izbjegli neželjene nuspojave i već od početka radili na što boljoj suradljivosti između bolesnika i liječnika. Antipsihotici ublažavaju simptome psihoze, dovode do brže remisije bolesti. Česte nuspojave koje se mogu javiti već na početku liječenja su neurološke nuspojave uz primjenu terapijskih doza, distonije i akatizije, početni razvoj tardivne diskinezije ili jatrogeni parkinsonizam, jaka sedacija, hipotenzija i drugo. Antipsihotici nove generacije u koje spada i olanzapin, pokazuju veći afinitet za mezolimbičke dopaminske neurone u odnosu na nizak afinitet za nigrostrijatalne dopaminske neurone. Također imaju veći afinitet za serotoninske 5 HT 2 receptore nego za dopaminske D2 receptore, imaju manju sklonost za izazivanje EPS-a i tardivne diskinezije. Klinički su učinkoviti u ublažavanju pozitivnih i negativnih simptoma schizofrenije, poboljšavaju kognitivno funkcioniranje što sve poboljšava suradljivost bolesnika i bolje funkcioniranje u vanbolničkim uvjetima. Terapijski odgovor i konačni ishod liječenja ovisi o učinku antipsihotika na cijeli niz različitih sindroma: sumanuta distorzija realiteta, psihička i socijalna dezorganizacija, autistično povlačenje, intelektualno, afektivna i socijalno zakazivanje, anksioznost, nemir, agitacija, agresivnost, suicidalnost, uz nesanicu, poremećaj uzimanja hrane zbog najčešće sumanutih ideja da je hrana zatrovana. Olanzapin je antipsihotik širokog spektra koji ima veći afiniteta za 5HT nego D2 receptore, također pokazuje afinitet za multipla receptorska mjesta, regionalnu selektivnost, sposobnost normalizacije senzomotorne disfunkcije u schizofreniji.

Klinička iskustva kod liječenja dugogodišnjih psihoza pokazala su da uvođenje olanzapina u terapiju može značajno poboljšati bolesnikovo emocionalno i socijalno funkcioniranje te mu omogućiti veću kvalitetu života. Uvođenje ovog lijeka kod bolesnika koji su ranije bili na visokim dozama tipičnih i atipičnih antipsihotika, a da kvalitetna remisija nije bila postignuta, omogućilo se velikom broju bolesnika da se kvalitetno oporave i počnu sve bolje funkcionirati u ambulantnim uvjetima. Pri tome je zbog sve boljeg socijalnog funkcioniranja i sve kvalitetnije remisije došlo do postupnog smanjivanja ranije terapije te su bolesnici sve bolje funkcionirali na znatno nižim dozama lijekova čime su se smanjile ili potpuno nestale brojne nuspojave koje su ranije osjećali.
Također nisu zamijećene ozbiljnijie komplikacije tipa povećane incidencije kardioloških smetnji, metaboličkog sindroma, hipotenzije, opstipacije…itd.
Prosječna djelotvorna doza olanzapina bila je od 10-20 mg dnevno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Loperamid

Proljev tijekom putovanja: prevencija i pomoć

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUvod Putnički proljev je česti zdravstveni problem tijekom putovanja u zemlje s drugačijim higijenskim standardima. Najčešći uzročnici su bakterije – posebno enterotoksigeni Escherichia coli (ETEC) – zatim virusi (npr. norovirus) i protozoe (npr. Giardia lamblia). Osnovne prehrambene i higijenske preporuke Pravilo “skuhaj, oguli ili zaboravi” – jedite samo termički obrađenu hranu i oguljeno voće koje […]

Mokraćne infekcije

Ljeto i mokraćne infekcije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjetno je doba rizično za smetnje mokrenja. Vrijeme kupanja i mokrih kupaćih kostima, oskudne odjeće, maestrala, bosih ili mokrih nogu… Vrlo često možemo čuti, najčešće žene, kako izgovaraju ovu rečenicu. I dok je sasvim jasno kako se manifestira i što je prehlada u području respiratornog sustava, ostaje manje jasno što je to zapravo „prehlada“ mjehura. […]

Infekcija uha

Infekcije uha nakon kupanja u moru

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto i more donose osvježenje, ali i određene zdravstvene izazove. Jedan od češćih problema, osobito kod djece i osoba koje često plivaju ili rone, su infekcije uha nakon kupanja. Najčešće se radi o tzv. vanjskom uhu ili plivačkom uhu, no u rijetkim slučajevima mogu biti zahvaćeni i srednje i unutarnje uho. Zašto nastaju infekcije uha […]

melanom

Što znači “melanom in situ”?

Fibrilacija atrija

Što učiniti kod povremenih epizoda fibrilacije atrija unatoč terapiji i je li ablacija preporučena opcija?

Rosacea

Rosacea: okidači, simptomi i načini smirivanja crvenila

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRosacea je kronična kožna bolest koja je vrlo česta. Karakterizira ju crvenilo sredine lica te hiperplazija vezivnog tkiva kože i lojnih žlijezda. U procesu nastanka rozacee sudjeluju upalne i vaskularne stanice, pa se u liječenju nastoji smanjiti upala i podražljivost krvnih žilica lica. Crvenilo ne mora uvijek biti tipično izraženo na sredini lica i jednako […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?