Menopauza i klimakterij – koja je razlika?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Termini menopauza i klimakterij smatraju se sinonimima. Ipak, radi se o dva različita procesa. Menopauza se karakterizira prestankom menstruacije, a klimakterij je dugotrajni proces uzrokovan involucijom jajnika i smatra se da može trajati 10 godina prije i 10 godina poslije zadnje menstruacije.

Termini menopauza i klimakterij smatraju se sinonimima. Ipak, radi se o dva različita procesa. Menopauza se karakterizira prestankom menstruacije, a klimakterij je dugotrajni proces uzrokovan involucijom jajnika i smatra se da može trajati 10 godina prije i 10 godina poslije zadnje menstruacije.

Menopauza je uvjetovana manjkom estrogena što dovodi do smanjenja vlažnosti vagine, te atrofije vagine, cervixa i uterusa, a što sve može dovesti i  do inkontinencije urina. Zbog nedostatka estrogena postoji povećan rizik za koronarnu trombozu i infarkt miokarda. Osteoporoza također je jedna od posljedica.
U klimakteriju dolazi do vazomotornih tegoba („valunzi“,preznojavanje, osjećaj hladnoće), seksualnih tegoba (gubitak spolne želje, dispareunija, izostanak adekvatne vaginalne lubrikacije), lokomotornih tegoba (napetost i bol u leđima, ramenima, zglobovima). Psihičke tegobe se najčešće manifestiraju naglim promjenama raspoloženja koje je bazično depresivno (potištenost, utučenost, zabrinutost, tuga, bespomoćnost, osjećaj manje vrijednosti). Ovo stanje može spontano proći ili ako se ne liječi može dovesti do depresije koja predstavlja patološko neraspoloženje koje se manifestira sniženjem volje i nagona, te depresivnim misaonim sadržajem.
Menopauza može biti okidač depresivnim epizodama različitog intenziteta i javlja se kod 15% žena.

Saznanje ženi da je u menopauzi budi strahove, a nerijetko dovodi do panike. Ona ga poistovjećuje sa starenjem i gubitkom ženskog identiteta. Gubitkom sposobnosti da da novi život, kao da joj je oduzeto pravo užitka, pravo da voli i da izrazi svoj libido.

Dakako, velike su tjelesne promjene u menopauzi. Žena iznad pedesete godine ne može više sakriti svoje bore, obline, opuštene mišiće. To je napad na njezin narcizam, samopouzdanje i samodopadljivost, osobito ako je to bilo jedino „oružje“ koje je imala i s čime je rješavala probleme. Sada toga više nema.
To mora shvatiti.  Mora prihvatiti kako svoj novi izgled, tako i svoje unutrašnje promjene. Ako u tome uspije postigla je puno jer će shvatiti da može koristiti i svoje druge vrijednosti koje je do sada zanemarivala: svoju inteligenciju, iskustvo, šarm.

Mora ići ususret promjeni, a ne boriti se protiv nje. Uspije li se osloboditi predrasuda, živjet će u skladu sa sobom. A to je ono što je i najbitnije. Unutrašnji mir donosi sreću i sklad na mnogim planovima.

Menopauza je prirodni proces koji se ne može izbjeći, ali se tegobe mogu uspješno ukloniti. Preporučuje se redovita tjelovježba, manje konzumiranje crne kave i alkohola, prestanak pušenja, odmjeren unos prehrambenih namirnica. Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) treba započeti čim tegobe započnu u trajanju 5 do najviše 10g. Ako žena ne želi uzimati hormone, preporučuje se uzimati preparate bisfosfonata, aleandronata ili raloksifena. Zbog psihičkih tegoba: pojačane anksioznosti preporučuje se uzimanje anksiolitika, a zbog depresivnih tegoba antidepresive i stabilizatore raspoloženja. Osim toga preporučuje se psihoterapija.

Danas se puno žena srednjih godina uspjelo suočiti s tegobama koje donosi klimakterij i uspješno ih riješiti. Neke su to učinile uz pomoć psihologa i psihijatara. Oslobodile su se predrasuda i društvenih normi. „Uzele“ su svoje pravo na ljubav i užitak koje su dugo čekale i usmjerile pozornost na svoje unutrašnje vrijednosti. Tako obogaćene pomažu sebi, a i drugima. Uživaju u onome što jesu. Uživaju biti ženom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Deprivacija sna

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Ginekologija

Produljena krvarenja unatoč terapiji medroksiprogesteronacetatom – što poduzeti?

Šljive

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČinjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Depresivni simptomi

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Krvarenje

Nepravilni menstruacijski ciklusi – moram li se zabrinuti?

Kolposkop

Kolposkopija u menopauzi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProcjenjujući kolposkopske nalaze u menopauzi moramo imati u vidu dvije osobine vezane za to doba. Što se događa u menopauzi? Dolazi do prestanaka lučenja jajničkih hormona. Taj događaj ima veliki utjecaj na genitalni trakt žene. Epitel vrata maternice je atrofičan, osjetljiv i stanjen. Skvamokolumna granica (zona dodira dva epitela s vanjske i unutrašnje strane vrata […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]