Fibromialgija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Termin fibromialgija prvi se puta spominje 1976. godine. To je kronična bolest karakterizirana bolnošću mišića, ligamenata i tetiva. Tipično su zahvaćene određene točke na tijelu koje su na dodir vrlo bolne.

Termin fibromialgija prvi se puta spominje 1976. godine. To je kronična bolest karakterizirana bolnošću mišića, ligamenata i tetiva. Tipično su zahvaćene određene točke na tijelu koje su na dodir vrlo bolne (ramena, vrat, prsni koš, kukovi, koljena, laktovi). Glavni klinički simptomi su generalizirana bol udružena sa zakočenošću trupa, bokova i ramenog obruča, a uključuje i pojavu bolova u zglobovima. Često su prisutni gubitak osjeta u rukama i nogama te Raynaudov sindrom. Ove simptome obično prate osjećaj slabosti, kroničnog umora, vrtoglavica, smetnje usnivanja i prosnivanja. Simptomi se pojačavaju u situacijama stresa, straha, hladnoće i umora, a samu bolest mogu potaknuti na primjer emocionalni stres, trauma ili neki operativni zahvat. Dijagnozu može biti teško postaviti jer se uz fibromialgiju mogu javiti i druge bolesti kao što su sindrom iritabilnog kolona ili mjehura, glavobolje (uključujući migrenu), poremećaji menstrualnog ciklusa, sindrom nemirnih nogu, itd. Ne postoje laboratorijski testovi koji eksplicitno dokazuju fibromialgiju.

Češće se javlja kod žena, između 30 i 50 godina starosti te kod osoba koje imaju neki poremećaj spavanja ili boluju od neke autoimune ili reumatološke bolesti. Usprkos brojnim teorijama koje su pokušale objasniti mehanizme nastanka fibromialgije, niti jedan koncept ne objašnjava u potpunosti patogenezu ovog poremećaja. Ističe se kako je ovaj poremećaj multifaktorijalan i da se većinom razvija kod osoba s predispozicijom.
Neke od različitih objašnjenja uključuju: fenomen središnje senzitizacije, poremećenu regionalnu cirkulaciju u mišićima, sniženu razinu određenih aminokiselina (valin, leucin, izoleucin i fenilalanin), poremećaje spavanja, imunološke poremećaje, nedostatak serotonina, ulogu genetskih čimbenika, crte ličnosti, promjene raspoloženja i kognitivna oštećenja.
S psihijatrijskog stajališta su važni rezultati studija koji pokazuju da su blaga ili umjerena kognitivna oštećenja prisutna kod 83% bolesnika, dok je sniženo raspoloženje prisutno kod 80% bolesnika s fibromialgijom. Kod ovih je osoba također vrlo često prisutna povećana anksioznost i crte emocionalne nestabilnosti različitog stupnja.

Potrebno je isključiti sindrom kroničnog umora te razlikovati fibromialgiju od depresije (u čemu pomaže prisustvo ili odsustvo bolnih točaka).
Liječenje fibromialgije je simptomatsko, a uključuje analgetike, antidepresive, mišićne relaksanse, hipnotike, benzodiazepine. Od antidepresiva koriste se tricklički antidepresivi, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (najčešće paroksetin, sertralin, fluoksetin) te inhibitori mješovite pohrane. Smatra se da su mješoviti inhibitori najučinkovitiji i “najsigurniji”, posebice duloksetin i venlafaksin. Ističe se i važnost psihoterapije. Od općih se mjera preporučuje dovoljno sna, kvalitetna prehrana, tehnike relaksacije i smanjivanja stresa, tjelovježba, uz smanjen unos kofeina i alkohola.
Radi prisustva boli ova bolest utječe na radnu sposobnost osobe, a bol, depresija i smetnje spavanja značajno pogoršavaju kvalitetu života. Važno je napomenuti da ova bolest ne dovodi do invaliditeta, a ako se na vrijeme postavi dijagnoza, uz pravu terapiju moguće je posve normalno funkcioniranje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koljeno

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje. U slučaju ako dođe do akutnog ukočenja pokreta u koljenu, dakle kada nije moguće pomicati koljeno, operaciju meniska treba obaviti što prije, tj. unutar nekoliko dana od ozljede. U drugim slučajevima, gdje postoji indikacija za operaciju, koljeno bi trebalo operirati unutar 6 tjedana kako bi se poboljšale mogućnosti zacijeljena ozljede i postigli dobri […]

Hospitalne mokraćne infekcije

Hospitalne mokraćne infekcije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteInfekcija mokraćnog sustava najčešće nastaje fekalnom florom (npr. bakterijom iz crijeva – Escherichia coli) u izvanbolničkoj populaciji. Nasuprot tome postoje tzv. bolničke ili hospitalne infekcije mokraćnog sustava. Hospitalnom infekcijom smatra se svaka ona infekcija koja nije postojala prije hospitalizacije, a nastala je kao posljedica nekog dijagnostičkog ili terapijskog postupka. Svaka veća bolnica ima svoju službu […]

Pretilost kod djece

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Aneurizma aorte

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Eritrociti

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Muškarci

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]