Fibromialgija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Termin fibromialgija prvi se puta spominje 1976. godine. To je kronična bolest karakterizirana bolnošću mišića, ligamenata i tetiva. Tipično su zahvaćene određene točke na tijelu koje su na dodir vrlo bolne.

Termin fibromialgija prvi se puta spominje 1976. godine. To je kronična bolest karakterizirana bolnošću mišića, ligamenata i tetiva. Tipično su zahvaćene određene točke na tijelu koje su na dodir vrlo bolne (ramena, vrat, prsni koš, kukovi, koljena, laktovi). Glavni klinički simptomi su generalizirana bol udružena sa zakočenošću trupa, bokova i ramenog obruča, a uključuje i pojavu bolova u zglobovima. Često su prisutni gubitak osjeta u rukama i nogama te Raynaudov sindrom. Ove simptome obično prate osjećaj slabosti, kroničnog umora, vrtoglavica, smetnje usnivanja i prosnivanja. Simptomi se pojačavaju u situacijama stresa, straha, hladnoće i umora, a samu bolest mogu potaknuti na primjer emocionalni stres, trauma ili neki operativni zahvat. Dijagnozu može biti teško postaviti jer se uz fibromialgiju mogu javiti i druge bolesti kao što su sindrom iritabilnog kolona ili mjehura, glavobolje (uključujući migrenu), poremećaji menstrualnog ciklusa, sindrom nemirnih nogu, itd. Ne postoje laboratorijski testovi koji eksplicitno dokazuju fibromialgiju.

Češće se javlja kod žena, između 30 i 50 godina starosti te kod osoba koje imaju neki poremećaj spavanja ili boluju od neke autoimune ili reumatološke bolesti. Usprkos brojnim teorijama koje su pokušale objasniti mehanizme nastanka fibromialgije, niti jedan koncept ne objašnjava u potpunosti patogenezu ovog poremećaja. Ističe se kako je ovaj poremećaj multifaktorijalan i da se većinom razvija kod osoba s predispozicijom.
Neke od različitih objašnjenja uključuju: fenomen središnje senzitizacije, poremećenu regionalnu cirkulaciju u mišićima, sniženu razinu određenih aminokiselina (valin, leucin, izoleucin i fenilalanin), poremećaje spavanja, imunološke poremećaje, nedostatak serotonina, ulogu genetskih čimbenika, crte ličnosti, promjene raspoloženja i kognitivna oštećenja.
S psihijatrijskog stajališta su važni rezultati studija koji pokazuju da su blaga ili umjerena kognitivna oštećenja prisutna kod 83% bolesnika, dok je sniženo raspoloženje prisutno kod 80% bolesnika s fibromialgijom. Kod ovih je osoba također vrlo često prisutna povećana anksioznost i crte emocionalne nestabilnosti različitog stupnja.

Potrebno je isključiti sindrom kroničnog umora te razlikovati fibromialgiju od depresije (u čemu pomaže prisustvo ili odsustvo bolnih točaka).
Liječenje fibromialgije je simptomatsko, a uključuje analgetike, antidepresive, mišićne relaksanse, hipnotike, benzodiazepine. Od antidepresiva koriste se tricklički antidepresivi, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (najčešće paroksetin, sertralin, fluoksetin) te inhibitori mješovite pohrane. Smatra se da su mješoviti inhibitori najučinkovitiji i “najsigurniji”, posebice duloksetin i venlafaksin. Ističe se i važnost psihoterapije. Od općih se mjera preporučuje dovoljno sna, kvalitetna prehrana, tehnike relaksacije i smanjivanja stresa, tjelovježba, uz smanjen unos kofeina i alkohola.
Radi prisustva boli ova bolest utječe na radnu sposobnost osobe, a bol, depresija i smetnje spavanja značajno pogoršavaju kvalitetu života. Važno je napomenuti da ova bolest ne dovodi do invaliditeta, a ako se na vrijeme postavi dijagnoza, uz pravu terapiju moguće je posve normalno funkcioniranje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Koenzim Q10

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?