Depresija u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Depresija, kako je danas stručnjaci shvaćaju zapravo je kontinuum raspoloženja koji ide od uobičajene tuge do patološki teške depresije. Ona, prema tome može biti simptom.

Depresija, kako je danas stručnjaci shvaćaju zapravo je kontinuum raspoloženja koji ide od uobičajene tuge do patološki teške depresije. Ona, prema tome može biti simptom, prolazno loše raspoloženje koje traje neki dio dana, neko vrijeme i nešto je što smo svi barem jednom u životu iskusili. Kada loše raspoloženje traje duže, dakle prisutno je više od dva tjedna većim dijelom dana te ometa normalno funkcioniranje, govorimo o kliničkim simptomima depresije.

Istraživanja su pokazala da u starijoj životnoj dobi ljudi koji su depresivni postaju izrazito zabrinuti za somatsko stanje odnosno svoje fizičko zdravlje a da poprilično minimiziraju osjećaj tuge. Stoga treba uzimati pažljivu anamnezu i tijekom intervjua ovi pacijenti iznose druge simptome depresije koji pomažu u postavljanju ispravne dijagnoze.

Nerijetko pacijenti budu apatični, kao da nemaju emocija prema nekom cilju ili kao da nemaju cilja, što može biti povezano s kognitivnim problemima te s vaskularnom bolesti mozga kao i nekim degenerativnim bolestima. Stoga je potrebna obrada od strane neurologa kako bi se diferencijalno dijagnostički razlučilo da li se radi o apatiji koja je primarno poremećaj motivacije za razliku od depresije koja će tijekom tretmana reagirati na lijekove i psihološku pomoć (kognitivno-bihevioralnu terapiju, interpersonalnu psihoterapiju, suportivne dinamske terapije). Često je preklapanje simptoma depresije sa komorbidnim simptomima nerijetko prisutnih somatskih bolesti, somatizacije uz žaljenje na fizičke bolove, neobjašnjivi bolni sindromi, psudodemencija, osamnljenost, nesanica, poremećaji ponašanja. Kao i u svakoj odluci glede izbora farmakoterapije, i kod osoba starije životne dobi nužno je misliti na individualne razlike u farmakodinamici i farmakokinetici.

Farmakodinamski, dolazi u ovoj dobi do promjene u broju receptora kao i do promjene homeostatskih mehanizama. Tako je oslabljen ortostatski odgovor, termoregulacija, povećan je rizik od pojave delirija. Nerijetko poradi toga dolazi do različitih nuspojava i kod manjih doza, odnosno koncentaracije antidepresiva (npr. antimuskarinske nuspojave kod trikcikličkih antidepresiva). Promijenjena farmakodinamika može biti razlog i oslabljenog odgovora na pojedine lijekove. Farmakokinetika se odnosi na reduciranu funkciju bubrežnog klirensa glavnih i općenito aktivnih metabolita, smanjenog mikrosomalnog metabolizma uključujući i P450 enzimski sustav. Smanjena je masa jetre kao i protok krvi kroz nju, manje su vrijednosti albumina i sposobnost vezanja u plazmi.

Poradi svega ovoga preporuka je izbjegavati sve one lijekove koji su blokatori alfa 1-adrenoreceptora, lijekove koji imaju antimuskarinska svojstva,  lijekove koji su jače sedativni kao i sve one lijekove koji se metaboliziraju preko P450 enzimskog sustava.

Osnovni postulat kod uvođenja antidepresiva, baš kao i kod uvođenja bilo kojeg lijeka jest započeti liječenje s najmanjom dozom koja djeluje te polako povisivati dozu na optimalnu./Start slow, go low/.

Kod liječenja depresije u starije životne dobi važno je također uzeti u obzir koje sve lijekove osoba uzima a propisani su od strane drugih specijalista. Kod uvođenja lijeka važno je razumjeti pacijentov doživljaj vlastite bolesti, kao i doživljaj njegove obitelji. Nerijetko se članovi obitelji pitaju da li se zapravo radi o lijenosti, prkosu ili traženju pažnje kada bolesnik počne iznositi svoje simptome i može postati zahtjevan za okolinu. Također je važno razlučiti simptome jer u ovoj dobi postoji niz somatskih simptoma koji se mogu preklapati sa psihološkim doživljajem. Kod uvođenja lijeka nužno je objasniti djelovanje lijeka kao i vrijeme potrebno da lijek počne djelovati (potrebno je i do šest tjedana).

Danas se u liječenju depresije u starijoj životnoj dobi najčešće koriste SSRI, od kojih su najzastupljeniji sertralin, citalopram i escitalopram koji nisu sedativni te u slučaju nesanice povezane s depresijom i mirtazapin, a za koje su praćenja pokazala da imaju najmanje nuspojava.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Cigarete

Nikotin i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNikotin je sastojak duhanskog dima i jedan je od najačih biljnih otrova koji djeluje na mozak, ali i na druge organe poput kože. Duhanski dim sadrži više od 1500 sastojaka koji utječu na tijelo, pa tako i na kožu. Nikotin je odgovoran za nastanak ovisnosti o pušenju, koja se smatra teškom ovisnošću – čak težom […]

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Probiotik

Je li ovaj probiotik dobar za osobu koja je imala karcinom debelog crijeva?

Bulozni impetigo

Impetigo

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteImpetigo je površinska bakterijska infekcija kože, najčešće uzrokovana Staphylococcus aureus i/ili Streptococcus pyogenes. Češće se javlja kod djece, osobito ljeti, u toplim i vlažnim uvjetima, a prenosi se izravnim kontaktom ili preko zaraženih predmeta. Iako obično nije opasan, vrlo je zarazan i zahtijeva pravodobno liječenje kako bi se spriječile komplikacije i širenje. Impetigo se najčešće […]

CT

Može li trnjenje lica i peckanje u glavi biti posljedica vratne kralježnice uz uredan CT?

Mokraćni mjehur

Karcinom (rak) mokraćnog mjehura – različite bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteI dok su karcinomi želuca, gušterače ili, primjerice, pluća vrlo smrtonosne bolesti, to nije uvijek slučaj s rakom mokraćnog mjehura. Štoviše, većina slučajeva te bolesti ne ugrožava život pacijenta. Oko 80 % slučajeva zapravo nije životno ugrožavajuće, dok je preostalih 20 % zloćudno u mjeri koja može ozbiljno ugroziti život. Sam naziv „rak mokraćnog mjehura“ […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]